1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mnogo izgubljenog vremena u Bosni - Prijeti li raspad?

12. februar 2010

Njemačka štampa i danas pažnju posvećuje događanjima u Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu usvajanja Zakona o referednumu u Republici Srpskoj. Listovi pišu o "epskom konfliktu" Milorada Dodika sa uredom OHR-a.

https://p.dw.com/p/LzXt
Brčko, centar grada
Brčko bi moglo da podijeli Republiku Srpsku na dva dijela!Foto: DW/Dejan Sajinovic
Valentin Inzko und Milorad Dodik
Valentin Incko i Milorad Dodik na jednom sastanku u BanjaluciFoto: Dragan Maksimovic

Prijeti li Bosni raspad? Ponekad se planirani referendum srpskog dijela Bosne i Hercegovine vidi upravo kao indikacija za to, piše Neue Züricher Zeitung. Ali, na kraju to je samo taktika zastrašivanja. Bilo je prilično očajno kada se Valentin Incko nedavno obratio poslanicima Evrospkog parlamenta. U protekle četiri godine se zemlja nalazi u političkom statusu quo, požalio se tada visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu. Ni najmanje reforme nisu provedene, a zajedničke institucije, Dejtonski mirovni sporazum i sam visoki predstavnik, stalno su bili na iskušenjima. Protekle godine za Bosnu i Hercegovinu su više nego izgubljene, smatra autor.

List piše o, kako precizira, "epskom konfliktu" sa uredom visokog predstavnika. Najuticajniji čovjek iz Banjaluke i predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik, jednostavno ne prihvata autoritet OHR-a, a to se posebno zaoštrilo od kada je visoki predstavnik produžio mandat međunarodnim sudijama za ratne zločine. Reagujući na odluke austrijskog diplomate Dodik je odmah počeo priču o referendumu. Iako se realno ne zna o čemu bi zapravo moglo da se traži izjašnjavanje građana na referendfumu, piše list.

"Republika Srpska bi se mogla prepoloviti"

List piše kako je debata oko referenduma zapravo igranje vatrom. Autor priloga pored ostalog analizira mogućnsot blokade distrikta Brčko što bi mogla biti reakcija međunarodne zajednice i odgovor na eventualnu odluku o refeferendumu o nezavisnosti odnosno odvajanju Republike Srpske. Autor dalje navodi da je Brčko Distrikt usko grlo koje povezuje dva dijela tog entiteta Bosne i Hercegovine i da bi se zbog toga jednostavno Republika Srpska mogla odvojiti na dvije polovine. Tako bi, piše Neue Züricher Zeitung, Republika Srpska, postala jedna amputirana tvorevina, a kontrola Banjaluke bi bila ograničena samo na zapadni dio entiteta. Dodik to vrlo dobro zna i isto tako mu je jasno da Republika Srpska ima perpsektive da uđe u Evropsku uniju ili NATO samo u okviru Bosne i Hercegovine i samo u tim okvirima može zadržati Dejtonskim sporazumom zagarantovanu autonomiju. Time bi odluka o odvajanju Republike Srpske bila klasičan auto gol.

Karte Bosnien und Herzigowina deutsch Quelle: Wikimedia
Karta BiH sa entitetima i Brčko Distriktom

Ipak, konstantno koketiranje sa referendumom i idejom izdvajanja Republike Srpske igra jednu važnu ulogu s obzirom na nepovjerenje bosansko-hercegovačkih Srba prema Bošnjacima i Hrvatima. Ta populistička ideja Dodiku služi za zbijanje redova u izbornoj godini. Naime, dodsadašnja ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da takvo referendumsko pitanje ima realne šanse da tako dobije većinu. Osim toga provlačenje ideje o referendumu odvraća pažnju od važnijih i hitnijih problema za čije rješenje Vlada Republike Srpske nije mnogo uradila. Prije svega malo se uradilo na tom da se poboljša ekonomska situacija i da se smanji ekstremno visoka stopa nezaposlenosti koja prema zvaničnim podacima iznosi više od 40 odsto.

"Nije bitno kada će početi suđenje, važno je da je uhapšen!"

Serge Brammertz Hariri Mord
Serž BramercFoto: AP

List Frankfurter Algemajne Cajtung donosi intervju sa glavnim tužiocem Haškog suda Seržom Bramercom. Upitan da li mu je žao što suđenje Radovanu Karadžiću nije odmaklo dalje od čitanja optužnice, Bramerc je rekao da je to svakako za žaljenje što postupak još nije suštinski počeo. "Ali, ono što je važno jeste činjenica da je Karadžić, koji je tolike godine bio u bjekstvu, uopšte uhapšen. Mnogi su smatrali da hapšenje više nije moguće. Zato nije od pretjeranog značaja da li će suđenje početi šest mjeseci ranije ili kasnije. Sada je na sudijama da raščiste preostala proceduralna pitanja kako bi proces mogao zaista da počne 1. marta.“

Na pitanje da li bi suđenje moralo biti prekinuto ako se pokažu kao tačne Karadžićeve tvrdnje da mu je Ričard Holbruk obećao imunitet Bramerc je odgovorio da sigurno ne bi bilo prekinuto. "Prema našim dosadašnjim saznanjima nema dokaza da je postignut takav dogovor. S druge strane, sud je donio jasnu odluku da ako takav dogovor i postoji on nema nikakav uticaj na suđenje. Niko ne može da garantuje imunitet u slučaju krivičnog gonjenja – osim Savjeta bezbednosti koji je osnovao sud“.

Bramerc je u razgovoru ocijenio da je sa sagovornicima u Beogradu uspostavio dobre profesionalne odnose zahvaljujući prije svega tome što službe na licu mjesta mnogo efikasnije međusobno sarađuju nego ranije, a na pitanje šta će se dogoditi ako Ratko Mladić bude uhapšen nakon zatvaranja Haškog suda odgovorio je da je potpuno jasno da hapšenje preostala dva bjegunca – Ratka Mladića i Gorana Hadžića – ima apsolutni prioritet. "Mi smo oprezni optimisti – (vjerujemo) da bi mogli biti uhapšeni prije zatvaranja suda. Savjet bezbjednosti sada radi na mehanizmu za najgori slučaj – ako ne budu uhapšeni do tada.

U tom slučaju bila bi aktivirana jedna komponenta suda. Međunarodna zajednica na taj način jasno stavlja do znanja da obojica – ma kada i ma gdje bila uhapšena – ne mogu izbjeći suđenje“, rekao je Serž Bramerc u razgovoru za list „Frankfurter Algemajne Cajtung“.

Priredio: Svetozar Savić

Odg. urednica: Marina Martinović