Mnogima je Berlin draži od Njujorka | Panorama | DW | 19.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Mnogima je Berlin draži od Njujorka

U međuvremenu u Berlinu živi preko 20.000 Amerikanaca, mnogo od njih iz gradova poput New Yorka. Što njih sve toliko privlači u njemačkoj metropoli?

„Tri dana smo u Berlinu i više ne želimo da se vratimo. Dugo je Njujork bio najveći i najmondenskiji grad na svijetu, ali sada je Berlin broj jedan", kaže jedan od voditelja podkasta „Chapo Trap House".

Njegovo oduševljenje dijele mnogi Amerikanci koji su otkrili Berlin. Mnogi svoj odmor pretvore u mjesto stanovanja: danas više od 20.000 državljana SAD živi u Berlinu.

Mnoge je za posjetu Berlinu inspirisala jedinstvena istorija grada. „Uništen, podijeljen, zarobljen, sve u jednom vijeku. Berlin je do danas ostao grad u kojem namjernici, sanjari i autsajderi pronalaze svoje mjesto u kome konačno mogu slobodno da se kreću", piše DW-autor Stjuart Braun u svojoj knjizi o Berlinu „City of Exiles".

Mnogi svjetski umjetnici su još u prošlosti učvrstili status Berlina kao utočišta za kreativne: Igi Pop, Dejvid Bouvi, Suzan Sontag... Devedesetih se stvorila tehno scena, a nakon pada Berlinskog zida ostalo je mnogo praznih nekretnina u koje su se uselili umjetnici. Među njima je bilo i mnogo žitelja Njujorka koje je atmosfera u Berlinu podsjetila na onu u njihovom gradu.

„Posjetio sam Berlin nakon pada Zida i osjetio tu neku sirovu energiju koja je vladala Njujorkom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka", kaže Hauar Kac. Taj koreograf, muzičar i ljekar alternativne medicine rođen u Njujorku odlučio je da ostane u Berlinu. „Mjesta je bilo napretek. Sve je bilo otvoreno i ludo. Dobro sam se složio s ovom divljom i ludom masom".

Das Künstlerhaus Bethanien in Berlin-Kreuzberg (picture-alliance/dpa/P. Lux)

Atmosfera u devedesetima - umjetnici i skvoteri

Bjekstvo od vašingtonske politike

I iako alternativna scena Berlina više nije to što je bila nekad, grad još uvijek važi za mjesto na koje se bježi od aktuelne politike Vašingtona. „Na dan Trampovog polaganja zakletve odlučila sam da otvorim ekspozituru svoje agencije i u Berlinu", kaže Alana Randž koja se početkom 2017. s partnerkom iz Bruklina doselila u Berlin. „Njujork je kao mjehur – u njemu se sve to možda ne osjeća previše, ali je ta atmosfera ipak prisutna."

Ali i prije Trampa Amerikanci su se sklanjali u Berlin. Događaji 11. septembra 2011. mnoge su ponukali na odlazak, a neke, poput Hauarda Kaca i uvjerili da ostanu u Berlinu.

Neke u Berlinu privlači noćni život, drugi su tu zbog drugačijeg tempa života. „U Njujorku ljudi misle da si gotov ako sa zakašnjenjem od 45 minuta odgovoriš na mejl. Ovdje je drugačije", kaže Alana Randž. Sve je malo usporeno. Jedino joj nije jasno zašto su nedjeljom prodavnice zatvorene. Ali i na to se navikla. Mnogi u Berlin dolaze kako bi se oslobodili stresa.

Nisu svi oduševljeni

No ti bezbrižni došljaci, kojima Berlin nakon Njujorka po cijenama djeluje kao grad iz neke zemlje u razvoju, doprinijeli su tome da poslednjih godina cijene stanarina u Berlinu bezglavo rastu i polako, ali sigurno postaju nepristupačne onima koji ne dobijaju njujorške plate.

„Starosjedeoci" poput Hauarda Kaca uočavaju tu negativnu dinamiku, ali i oni to vide kao proces stalne promjene. On se nedavno preselio u gradsku četvrt Pankov i tamo otvorio prostor za umjetničke probe i predstave. Iako ni ta četvrt više nije „dobro čuvana tajna", ipak je mnogo manje razvikana od npr. Krojcberga ili Nojkelna. „Ja volim Berlin. I sve njegove promjene", zaključuje Kac.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije