091008 IWF Finanzkrise
10. oktobar 2008
Direktor MMF je u četvrtak (9.10.) u Vašingtonu preuzeo inicijativu. Od danas pa sve do nedjelje će ministri finansija i predsjednici centralnih banaka industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, razgovarati o njegovoj ponudi. Pri tome će riječi biti ne samo o prevladavanju aktuelne finansijske krize već i o vremenu poslije toga. Direktor MMF Domonique Strauss-Kahn (Dominik Štraus Kan) pojašnjava:
"Najgore bi bilo da se poslije krize vratimo staroj praksi. Moraju se naučiti lekcije iz trenutne krize. Mi smo za to spremni. Istina je da smo u teškoj situaciji i da finansijska kriza nije prošla. Ekonomske prognoze za 2009 godinu nisu dobre, ali možemo riješiti problem. Preduvjet je da djelujemo brzo i sa predumišljajem. Sve to je moguće ukoliko postoji saradnja na međunarodnom nivou, ali upravo tu mogu nastati problemi. Stoga je MMF spreman ponuditi pomoć."
Ekspertima MMF-a se pridružuju ministri finansija
Zato je i dobro da će se tokom godišnjeg zasijedanja MMF i Svjetske banke u Vašingtonu sresti i ministri finansija te šefovi centralnih banaka sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta. Ovu priliku će Strauss Kahn iskoristiti da predstavi svoje planove o budućoj ulozi MMF-a.
Opasnost vreba i zemlje u razvoju
Eksperti MMF ne rade samo na prevladavanju krize već i na preventivnim mjerama. Tako je predsjednik Svjetske banke Robert Zollick (Robert Colik) na samom početku godišnjeg zajsedanja ukazao na probleme u zemljama tzv. trećeg svijeta. Zemlje u razvoju rekao je Zollick, su istina manje pogođene trenutnom finansijskom krizom od industrijski razvijenih zemalja u sjevernoj Americi i Evropi, no kriza se ipak odražava i na njih. Za siromašne zemlje to je fatalno, s obzirom da ionako osjećaju posljedice poskupljenja životnih namirica i nafte. Zoolick pojašnjava:
"Privredni eksperti i Svjetska banka ne isključuju da će privredni rast zemalja u razvoju umjesto predviđenih 6,6 posto, u nardnoj godini, iznositi svega 4 posto. To je istina još uvijek respektabilna stopa rasta, ali nedovoljna tako da bi se mogle imati posljedice isto kao i da su u recesiji. Moramo paziti da finansijska kriza ne preraste u humanitarni izazov."
Visokim cijenama hrane i nafte trenutno je pogođeno 28 siromašnih zemalja, u kojima trenutno 44 milona ljudi pati zbog posljedica gladi. Ukoliko se finansijska kriza odrazi i na ove zemlje, to bi za milione ljudi predstavljalo pravu katastrofu.