MMF i Svjetska banka pred reformama

Kina,Indija,Rusija na osnovu svog povećanog izvoza i deviznih rezervi igraju sve veću ulogu . Stoga kod MMF /Medjunarodnog Monetarnog fonda/ i Svjetske banke zahtijevaju i više uticaja. Industrijski tradicionalno razvijene zemlje prinudjene su činiti ustupke i njihov uticaj na finansijske i organizacije za pomoć u razvoju biće sve manji. Kako protiče zajednička debata MMF i Svjetske banke u Vašingtonu?

Privredni rast u ovoj godini više od jedne polovine obilježene je uzletom u trima zemljama: Kini, Indiji i Rusiji.

Dok tradicionalno industrijski razvijene zemlje bilježe umjereni privredni rast, dotle, zemlje u razvoju imaju sve veći značaj u ukupnim privrednim zbivanjima na globalnom planu. Kineski privredni rast poslednjih godina je 10% pa i više, dok je u Indiji i Rusiji nešto manji od 10%. Ovakvim fantastičlnom privrednim rastom i povećanim izvoznim kvotama, ove zemalje ostvaruje povoljne trgovinske bilanse i gomilaju devizne rezerve. Kina recimo trenutno raspolaže najvećim deviznim rezervama od 1400 milijardi dolara, a Rusija 500 milijardi dolara. To jača ne samo privredni značaj ovih zemalja u svijetu, nego i političko samopouzdanje njihova državnog vodjstva.

Stoga nimalo ne čudi da se ove zemlje u razvoju u multilateralnim organizacijama više ne zadovoljavaju samo mjestima u drugom ili trećem redu. To se najbolje primjećuje na zajedničkoj godišnjoj sesiji Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, gdje uticaj još uvijek imaju tradicionalno razvijene industrijske zemlje.

To se najbolje ilustruje i kod izbora za vodeće pozicije ovih najznačajnijih finansijskih i razvojnih institucija, gdje su Amerikanci i Evropljani podijelili funkcije. Tako je na čelo Svjetske banke prije nekoliko mjeseci došao bivši američki ministar trgovine Robert Zoellick,dok je bivši francuski ministar finasija Dominiqe Strauss-Kahn zauzeo čelnu poziciju u MMF.

Utoliko prije zemlje u razvoju i zemlje nešto manjeg razvoja, shodno privrednom rastu, traže i više uticaja u pomenutim medjunarodnim institucijama. Odredjene ustupke većim brojem predstavnika dobile su proteklih godina Kina,Meksiko, Južna Koreja i Turska. Ali.one se time ne zadovoljavaju. Utoliko prije što imaju finasijska sredstva ali i političku volju da takve svoje zahtijeve i ostvare.

Kao pndan Svjetskoj banci venecuelanski predsjednik Chavez je iniciorao osnivanje “Banke juga” u koju kapital ulaže sedam južno-američkih zemalja. Brazilski predsjednik Lula je upravo pobudio i osnovanje finansijskog Instituta koji bi bio konkurencija Medjunarodnom monetarnom fondu.

Imajući u vidu ogromne monetarne rezerve trežeg svijeta ovo nisu samo prazne prijetnje. To znači da su sada Svjetska banka i MMF u situaciji da kao najznačajnij davaoci kredita i zajmova moraju pred Trećim svijetom dokazati opravdanost svoga postojanja. Ponajprije zemlje ubrzanog privrednog razvoja više ne trebaju njihov novac i odbijaju već savjete pomenutih institucija.

Ono što je još fatalnije: svojim investicijama u crpljenju sirovinskih rezervi u nerazvijenim zemljama postaju konkurencija.

Očito je, da industrijski tradicionalno razvijene zemlje u vlastitom interesu moraju prinuditi Svjetsku banku i MMF na reforme, prije svega kada je riječ o ubiranju kapitala. Industrijski razvijene zemlje su spremne za takav korak, ali će doći do teških sukobljavanja interesa medju njima, prije nego se stvori nova arhitektura kako Medjunarodnog Monetarnog fonda,tako i Svjetske banke.

Karl Zawadzky