Mlak odnos prema teroristima ″Islamske države″ u Turskoj | Politika | DW | 08.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Mlak odnos prema teroristima "Islamske države" u Turskoj

Sestra Al Bagdadija uhapšena je u blizini turske granice ka Siriji. Slučaj je uznemirio stanovništvo. Ignoriše li Vlada Turske opasnost od Islamske države?

Kada je prošle nedjelje američka vlada objavila da je ubila vođu teorističke organizacije Islamska država (IS), Abua Bakra al Bagdadija u sjevernoj Siriji u akciji američkih specijalnih jedinica, to je u mnogim zapadnim državama izazvalo ogromno olakšanje. No, u turskoj javnosti to je otvorilo pitanja: kako je moguće da je najtraženiji terorista na svijetu neopaženo boravio samo nekoliko kilometara od turske granice - i regionu koji je pod uticajem Ankare, u kojem su stacionirane turske bezbjednosne snage i paravojne formacije koje su u savezu sa Ankarom? A kako su javile turske službe, i 65-godišnja Al Bagdadijeva sestra je takođe boravila u regionu oko šest kilometara od turske granice. Uhapsili su je pripadnici turskih snaga bezbjednosti u blizini sirijskog grada Azar.

Da li to znači da je pogranična oblast ka Turskoj idelano utočište za visoko rangirane teroriste Islamske države? Kada je riječ o odnosima turske vlade sa džihadističkim grupacijama, turska javnost je zbunjenija nego ikad. Još prije nego što je eliminsan Al Bagdadi, opozicija je iznosila optužbe kako je Ankara u sirijskom građanskom ratu sarađivala sa IS-om: ranjeni borci, koji se liječe u turskim bolnicama, kao i izvještaji o isporuci oružja tzv. Islamskoj državi kod naroda su izazvali nepovjerenje. Pri tom u vazduhu stalno lebde optužbe da turska granična policija svjesno pušta borce IS-a da prelaze granicu.

Al Bagdadijeva sestra Rasmija Avad

Al Bagdadijeva sestra Rasmija Avad

Da li Ankara zatvara oči pred realnim problemom?

Novinar i ekspert za terorizam tzv. Islamske države, Erk Adžarer se čudi da se najtraženiji svjetski teroristi nalaze uz samu granicu s Turskom, dok se istovremeno objašnjava kako je cilj turske vlade spriječiti terorizam na sjeveru Sirije. On takođe kritikuje aljkav odnos prema potencijalnim teroristima, koji bi bez ikakvih problema mogli da se usele u Tursku. "Tokom IDLIB-ove vojne operacije 3.000 Sirijaca je ušlo u Tursku, a da vlasti nisu ni trepnule."

Nekadašnji zamjenik državnog sekretara turske tajne službe MIT, Dževat Ones naglašava kako je turska vlada sada mnogo aktivnija u borbi protiv terorizma. Turska vlada se bori protiv Al Bagdadija i džihadističkih grupacija "i tursko društvo je u tome podržava", jasan je bio Ones.

Dževat Ones

Dževat Ones: S pravom je bilo dosta kritike.

On je doduše pojasnio kako je bilo vremena kada je turska vlada potcjenjivala opasnost od džihadista. "Kada je izbio rat 2011. godine, granice se nisu posebno kontrolisale." On tako podsjeća da su mnogi teroristi preko Turske prešli u oblasti u kojima se vodio rat. "S pravom je bilo dosta kritika zbog toga što se granice nisu bolje kontrolisale", kaže on i dodaje da je sada drugačije, a da to najbolje pokazuje operacija "Izvor mira" (akcija protiv kurdskih paravojnih jedinica op. red.).

Bezbjednost na kocki

Argumenti kritičara i opozicije ukazuju na to da je dijelom neoprezan odnos prema teroristima IS na kocku stavio bezbjednost građana Turske. U tužnom sjećaju ostaju teroristički napadi iz 2015. godine, koje su izveli pripadnici IS-a: samoubilački napad u Surudžu na sirijskoj granici u kojem je ubijeno 34-oro mladih ljudi. Potom u oktobru iste godine, kada je počinjen najteži teroristički napad u istoriji Turske - ispred željezničke stanice u Ankari su dvojica bombaša samoubica u smrt odveli oko 100 ljudi. Tu je takođe i napad u Istanbulu na aerodromu Ataturk iz 2016, potom napad na istanbluski noćni klub Reina u novogodišnjoj noći, kao i mnogi drugi napadi koje je IS izveo od 2015. do 2017. godine.

Nakon napada u Ankari 2016.

Nakon napada u Ankari 2016.

Kritičari su pak ubijeđeni da su neki od ovih napada mogli da budu spriječeni, poput onog u Ankari kada je ubijeno 100 ljudi, da su nakon napada u Surudžu "istrage bolje sprovedene". Nakon napada u Ankari, Surudžu i Djarbakiru tužioci su zahtijevali da se istraži mogućnost saučesništva turske države, "ali to je odbijeno zbog toga što nije bilo moguće pronaći dovoljno dokaza", kaže pravnica Nuraj Ozdogan iz Advokatske komisije u Ankari. "Jer, policija i tajne službe nisu dostavile informacije."

Islamistička scena cvjeta

Danas pak izgleda da su turske vlasti bolje pripremljene za opasnost od "Islamske države". U najmanju ruku, policijske operacije protiv boraca IS su posljednjih mjeseci punile novinske stupce. Viđene su slike hapšenja u Izmiru, Adani i Istanbulu.

No, u godinama kada se gledalo u stranu, u mnogim turskim gradovima su izgrađene strukture Islamske države. Posebno u gradovima Hataj, Adijaman, Gaziantep, Kilis ili Sanilurfa u blizini sirijske granice. Ali, takođe i u glavnom gradu Ankari, te Izmiru i Adani osjetno je prisustvo IS i njenih džihadističkih zajednica. Oni samouvjereno javno ispoljavaju svoju džihadističku ideologiju. Na primjer 2015. su se okupile stotine pristalica "Islamske države" u Omerli parku kod Istanbula i s oduševljenjem slušali propovijed Halisa Bajandžuka. Ovaj poznati propovjednik Islamske države otvoreno je pozivao na Džihad. Jedan video snimak propovijedi šokirao je mnoge liberalne Turke. Za njih je to bila slika i prilika kako se tursko društvo mlako odnosi prema terorističkoj organizaciji IS.

Abu Bakr al Bagdadi

Abu Bakr al Bagdadi je nedavno ubijen, ali time nije otklonjena opasnost od Islamske države

Smrt Abua Bakra al Bagdadija daje nadu da bi se Turska mogla vratiti čistom anti-džihadističkom mentalitetu. No, eksperti su skeptični i upozoravaju na dalju prijetnju "Islamske države". Bez obzira što "ubistvo vođe jedne terorističke organizacije (...) (uzrokuje) slabljenje organizacije, odobravanje ideologije će i dalje živjeti u mnogim zemljama, a među njima je i Turska, prognozira ekspert Ones.

Pored toga, uslovi za širenje ideologije tzv. Islamske države su se poboljšali zbog sirijskog građanskog rata. Treba dodati i da je u pograničnoj oblasti ka Siriji, zbog masovnog useljavanja došlo do demografskih promjena kao i do ekonomskih problema. A to je plodno tlo za džihadizam.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije