Mladi Zapadnog Balkana: Izopštena generacija | Politika | DW | 02.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Mladi Zapadnog Balkana: Izopštena generacija

Mladi Zapadnog Balkana tolerišu korupciju i moraju imati veze i plaćati mito kako bi dobili radno mjesto. Zato odlaze. To je jedan od pet zaključaka studije koju je objavila Fondacija Friedrich Ebert, bliska SPD-u.

Njemačka fondacija Friedrich Ebert, bliska SPD-u, objavila je izvještaj o položaju mladih u šest zemalja Zapadnog Balkana (Western Balkans 6 - WB6) u odnosu na njihove vršnjake iz četiri zemlje jugoistočne Evrope koje su članice EU (South East European EU –SEE EU).  U grupu WB 6 spadaju Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija  a u grupu zemalja SEE EU Bugarska, Hrvatska i Rumunija i Slovenija. Studija o mladima jugoistočne Evrope 2018/2019 je bazirana na podacima prikupljenim na principu reprezentativnog uzorka. Ispitano je 10.000 mladih iz deset zemalja u starosnoj dobi od 14 do 29 godina.

S obzirom da se u mlade iz šest zemalja Zapadnog Balkana polaže velika nada kada je u pitanju demokratizacija i evropeizacija regiona, rezultati studije daju prilično tmurnu sliku. Zašto? Najprije zato što su perspektive za zapošljavanje prilično beznadežne i što mladi žive u takvim socio-ekonomskim uslovima koji ih primoravaju na odlazak. Pored toga, oni su izgubili sve iluzije u politiku, što pokazuje i veoma nizak nivo njihovog učešća u političkim dešavanjima. 

Problem sa nezaposlenošću karakterističan je za cijeli region. No, na prvom mjestu je Kosovo sa procentom mladih koji nemaju posla od 43%. Drugo mjesto zauzima Albanija sa 41%, treće BiH sa 39% nezaposlenih, Crna Gora 29% i Makedonija sa 26% nezaposlenih. Najniži broj nezaposlenih među mladima u WB6 ima Srbija – 20%. No, Srbija ima problem što najveći postotak zaposlene omladine, naime njih 61 posto, radi na određeno vrijeme i to u tzv. fleksibilnom sektoru što znači da nemaju siguran posao, a u BiH je takvih 33%. U poređenju sa  šest zemalja Zapadnog Balkana, članice EU Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunija bilježe u prosjeku stepen nezaposlenosti od 16%. Generalno je nezaposlenost veća kod mladih čiji roditelji imaju niži stepen obrazovanja i dolaze iz finansijski loše stojećih porodica. Shodno tome i najveći broj NEET-mladih (NEET: Not in Education, Employment or Training), koji se ne školuju, niti idu na zanat/obuku niti su zaposleni, dolazi iz porodica koje su lošeg obrazovnog i materijalnog stanja, dok su oni, koji imaju posao, uglavnom iz obrazovanih i bolje stojećih porodica.

Velika većina mladih prihvata/toleriše korupciju

Ispitivanje mladih u regionu pokazalo je međutim da je korupcija odnosno posezanje za vezama i plaćanje mita široko rasprostranjeno pa i prihvaćeno u cijelom regionu jugoistočne Evrope. Mladi u visokom postotku (80% u Srbiji, 74% u Crnoj Gori a a 72% u BiH i Makedoniji) navode da postoje slučajevi kupovine ispita ili diploma. Pri tome je, ako se ima u vidu prethodna studija (2011-2015), nivo korupcije u segmentu obrazovanja napravio najveći skok u BiH, sa 36% na 72%.

U pronalaženju posla u mnogim zemljama WB6 je, kako pokazuje istraživanje, presudno članstvo u određenoj političkoj partiji. Čini se da je to najrasprostranjenije u BiH gdje je 77% mladih potvrdilo da je partijska pripadnost „vrlo važna" u potrazi za poslom. To je povezano i sa činjenicom da mladi imaju najveći interes da pronađu posao u javnom sektoru. U tom segmentu postoji najveća razlika u odnosu na zemlje, članice EU, u kojima svega 33 posto mladih navode da je za traženje posla važna pripadnost određenoj političkoj partiji.

Ali najvažnije od svega su, kako pokazuje studija, ne kvalifikacije za posao već veze sa ljudima na vlasti i položaju. U tom segmentu za zemljama Zapadnog Balkana, pri čemu je BiH sa 86% prva, Srbija sa 78% druga a Makedonija sa 77% treća, ne zaostaju puno članice EU Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunija sa 67%. Činjenica je, međutim, da je ova vrsta korupcije znatno prisutnija u zemljama koje nisu članice EU, što sugerira da nivo evropeizacije, povezan sa perspektivom punog članstva, ima uticaja na smanjenje korupcije.

Studija iz 2018 u poređenju sa studijom 2011-2015 pokazuje da je spremnost mladih koji žele da emigriraju iz grupe zemalja WB6 ostala uglavnom ista, sa malim smanjenjem u Albaniji i na Kosovu. Međutim, broj mladih iz četiri članice EU, koji žele da napuste svoje zemlje, se smanjio. Zanimljivo je i da su u Albaniji mladi iz obrazovanijih i bolje-stojećih porodica skloniji da napuste zemlje za razliku od BiH i Kosova, gdje su mladi iz takvih porodica više spremni da ostanu u domovini.

Jugend: Zukunft in Bosnien und Herzegowina. Tagung in Mostar (DW/V. Soldo)

Sa konferencije mladih iz zemalja Zapadnog Balkana u Mostaru na temu "Animirati povjerenje - Budi inspiracija"

Mladi Zapadnog Balkana uglavnom za EU

Mladi iz WB6 (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija) su pretežno orijentirani proevropski. Njihova podrška učlanjenju u EU je snažna, posebno u Makedoniji 81%  i Albaniji 95%. Bitno je manja samo u Srbiji gdje iznosi  56%.. Najnovija studija pokazuje i da se podrška učlanjenju u EU među mladima posljednjih godina povećala. To znači da bi mladi mogli biti snažan faktor u budućoj evropeizaciji WB6. Istovremeno mladi podržavaju i snažnu državu i veće učešće države u biznisu što je vjerovatno reakcija na pljačke tokom privatizacije i raširenost tajkuna. Oni žele i snažnog lidera. Popularnost socijalizma i socijalističkih ideja raste od 2008. godine u svim zemljama WB6, a što je u vezi sa porastom autoritarizma. Naizgled kontradiktorna veza između podrške snažnim vođama sa nacionalističkim ali i različitim aspektima prodemokratskog ponašanja ukazuje na kompleksnu političku situaciju. Želju mladih za snažnim vođom i odlučnim načinom vladanja ne treba shvatiti kao udaljavanje od demokratije, već kao želju da političari rade svoj posao. A ona je povezana sa dubokom ekonomskom nesigurnošću.

Gubitak iluzija i razočaranost mladih politikom povećalo se proteklih godina. Velika većina ispitanika priznaje da ima ograničeno znanje o politici. 81% mladih u BiH kaže da nije kompetentno da govori o politici. To ne znači da omladina generalno nema volje da učestvuje u kreiranju politike. Jer, 84% mladih u BiH i 62% mladih u Srbiji slaže sa tezom da mladi trebaju dobiti više mogućnosti da se očituju o politici. Spremnost da se angažuju u civilnom sektoru je manja nego što se očekivalo ali je ipak značajna. Sa izuzetkom Albanije i Kosova, prekoračuje spremnost angažmana u četiri zemlje, članice EU. Primjerice, polovina mladih u Crnoj Gori, Srbiji i BiH je ili dobrovoljno učestvovala ili spremna da se angažuje u civilnom sektoru. Zanimljivo je i da su mladi, koji su se na kraće ili duže vrijeme obučavali u inostranstvu, više zainteresirani za politiku nego mladi koji to nisu. Generalno, među mladima Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije je primjetna potencijalna izborna podrška proevropskim partijama socijalističke, odnosno  socijaldemokratske orjentacije, a posebno onima koje imaju harizmatične vođe.

EU mora više pomoći mladima Zapadnog Balkana

Deutschland Westbalkan-Gipfel (Klix.ba)

EU ali i vladin i nevladin sektor iz regiona bi se trebao pozabaviti problemima mladih koji odlaze

Stoga se u studiji koju je publikovala Fondacija Friedrich Ebert, a čiji je autor prof. sociologije sa univerziteta u Mariboru  Milan Lavrič, zaključuje da se u cilju smanjenja nezaposlenosti mladima treba više pomoći da učestvuju u programima edukacije u inostranstvu i da te aktivnosti treba proširiti. Posebno se preporučuje učenje uz rad, ali i stvaranje online platformi sa servisima koji nude pomoć u traženju posla. U cilju usklađivanja potreba privrede za radnom snagom preporučuje se bolja koordinacija privatnog sektora sa obrazovnim institucijama.

Kako bi se smanjio stepen tolerisanja korupcije u traženju posla potrebna je jača implementacija principa pravne države i vladavine zakona. Reforma obrazovnog sistema morala bi stvoriti transparentna pravila i procedure kojima bi se suzbila korupcija. Mladi, koji su otišli u inostranstvo, bi se trebali ohrabriti na povratak. Tu bi zemlja prihvata i zemlja iz koje dolaze trebale uspostaviti saradnju.

Političari bi trebali tražiti načine da uključe mlade u politiku. Edukativni programi o angažmanu u civilnom društvu trebali bi biti uvedeni u škole i praktikovani putem digitalnim medija. I vladin i nevladin sektor bi trebao ohrabrivati angažman mladih u civilnom sektoru. 

I konačno, u izvještaju se podsjeća i na zaključak Evropske komisije iz 2018.: "Zapadni Balkan bi trebao više investirati u mlade generacije, naše buduće EU-građane i davati im perspektivu ne za prošlost već za budućnost." 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije