1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto mladi ne biraju masovne stranke?

Charlotte Voß
29. maj 2019

Masovne stranke pretrpjele su velike gubitke na evropskim izborima. Mladi su radije birali Zelene nego CDU ili SPD - ne samo zbog toga što im je toliko stalo do zaštite klime.

https://p.dw.com/p/3JJ3w
Deutschland Fridays for Future - Freiburg
Foto: picture-alliance/Winfried Rothermel

Zeleni u Njemačkoj slave. Na evropskim izborima oni su dobili 20,5 posto glasova, skoro dvostruko više nego na izborima 2014. (10,7 posto). Taj rezultat im je osigurao da se kao druga po snazi politička stranka pozicioniraju iza CDU-a.

Oni su posebno dobro prihvaćeni od strane mladih glasača: 34 posto mlađih od 25 godina glasalo je za Zelene. Situacija je pak drugačija sa biračima iznad 60 godina: samo 13 posto njihovih glasova dobili su Zeleni, dok ih je 40 posto biralo CDU. AfD i SPD također su imali više uspjeha kod starijih nego kod mlađih birača. Kako objasniti ove izrazito diferencirane izborne rezultate? Da li se dosadašnje masovne stranke CDU i SPD suočavaju sa "generacijskom slabošću"?

Da, smatra politologinja Sigrid Roßteutscher. Ona predaje na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu i vodi dugoročnu studiju o glasačkom ponašanju u Njemačkoj. "Masovne stranke više ne uspijevaju doprijeti do mladih glasača", kaže ona za DW. To se pokazalo na pokrajinskim izborima u Hessenu i Bayernu i izgleda da će se učvrstiti, smatra ona.

Zelenima u Njemačkoj je, kako ističe ona, pošlo za rukom da izvrše smjenu generacija unutar stranke. S Annalenom Baerbock, Robertom Habeckom ili Ska Keller dobili su autentične, mlade vodeće snage.

CDU, s druge strane, tradicionalno koristi svoje stalne birače - problem pri tome su njihove godine. "Već na prošlogodišnjim pokrajinskim izborima u Hessenu i Bavarskoj moglo se vidjeti da CDU ostaje bez većine birača, jer oni umiru", ističe Roßteutscherova.

Nije kriv samo "Rezo efekat"

Uspjeh Zelenih se također može objasniti kroz njihovo tematsko fokusiranje na zaštitu klime, njihove ključne teme, pojašnjava Roßteutscherova. To potvrđuje i tendencija mladih birača, simulirani izbori u  školama u kojima su glasali maloljetnici. I tu su Zeleni bili ispred - i to danima prije objavljivanja "Rezo-videa". Nisu samo posljednji dani prije izbora bili odlučujući.

Deutschland YouTuber Rezo
YouTuber Rezo: plava kosa i zelene tezeFoto: picture-alliance/dpa/Privat

To je pokazala i DW-ova predizborna analiza uticaja mladih birača na političke odnose snaga. Zaštita klime bila je i prije izbora prioritet mladih evropskih birača, kako je pokazala anketa YouGov-a iz aprila. Posebno u zemljama zapadne Evrope, očekivalo se da će mladi birači snažnije glasati za Zelene.

Da mobilizacija mladih nije počela tek u posljednjih nekoliko sedmica, smatra i politički savjetnik Martin Fuchs. Frustracija mladih, kaže on, nastajala je dugo. Fuchs smatra da je i Pokret „Fridays for Future"bio uspješan tim prije što su razočarenje i gubitak povjerenja već bili prisutni - oni su bili plodno tlo za pokret. Fuchs obučava političke institucije i partije u segmentu digitalne komunikacije. On je, između ostalog, savjetovao više saveznih ministarstava, pokrajinskih vlada, kao i saveznih udruženja CDU-a, Zelenih i Lijevih.

Roßteutscherova naglašava da  treba pozdraviti sve veću politizaciju mladih - u isto vrijeme se ne smije zaboraviti da je posvećenost mladih pitanjima zaštite okoliša i klime "gimnazijski pokret". Posebno su djeca iz dobro obrazovanih porodica odlazila na demonstracije za zaštitu klime - i naravno birali Zelene. Mladi niskoobrazovani birači, ističe ona, i dalje u najvećoj mjeri ne izlaze na birališta. Njima bi se morale obratiti masovne stranke i udovoljiti njihovim zahtjevima. i također se pobrinuti  i za "male ljude".

Fuchs smatra da bi masovne stranke kao što su CDU ili SPD morale "prestati sa držanjem nedjeljnih govora" i konačno ozbiljno shvatiti mlađu ciljnu grupu. To, kako kaže,  podrazumijeva i pokušaj pridobijanja mladih i izvan tradicionalnih stranačkih struktura. "Mladi ljudi imaju malo interesa da se stalno pridružuju nekoj strukturi. Oni žele da se privremeno uključe u projekte, a ne da u stražnjoj sobi sa starim i nekada  visokopozicioniranim političarima diskutiraju o lokalnoj politici", rekao je Fuchs DW.

Europawahl 2019 l Fridays for Future - grüne Europaflagge
U mnogim zapadnoevropskim zemljama su ideje zelenih naišle na dobar prijem kod mladih biračaFoto: Getty Images/AFP/I. Fassbender

Loša komunikacija?

Ali ne samo da zbog svojih tematskih sadržaja CDU i SPD više ne dopiru do mladih birača. Drugi problem je njihov način političke komunikacije, smatra politički savjetnik Fuchs. Ona se danas većinom odvija na društvenim medijima. "Međutim, stranke je najvećim dijelom pogrešno koriste", kaže Fuchs. Mnoge stranke su, dodaje on, potcijenile važnost društvenih medija, jer je dugo funkcioniralo i bez njih. Sada one, smatra on, moraju naučiti drugačije koristiti društvene medije. Društvene mreže nisu "mjesta za objavljivanje saopštenja za štampu". "Tu je riječ o dijalogu, o participaciji i transparentnosti." Ali su za to potrebne sasvim drugačije strukture unutar stranaka, smatra on.

"Stabilnost stranačkog sistema je uzdrmana "

Šta nova raspodjela glasova znači za njemački stranački pejsaž? "Stabilnost tog sistema je uzdrmana ", kaže Roßteutscherova. Umjesto dvije velike stranke u budućnosti će biti mnogo približno jakih stranaka, kaže ona. "Imat ćemo složenija formiranja vlade."

Povećani uticaj mladih birača ne doima se tek kao kratkoročni efekat. Iako je njihov udio u biračkom tijelu još uvijek niži od udjela njihovih roditelja, baka i djedova, oni će vjerojatno promijeniti politički krajolik. To se već događa u Njemačkoj.

Roßteutscherova to također tako vidi. Egzistencija CDU-a i SPD-a je ozbiljno ugrožena i ako se ubrzano ne potrude oko mlađe generacije, krenuli su ka "prikradajućem egzodusu", kaže ova politikologinja. "Nijedna stranka nema garanciju za vječno trajanje", zaključuje ona.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android