121010 Schule Wirtschaft Bildung
12. oktobar 2010U jednom velikom dnevnom listu jednom mjesečno se objavljuje rubrika pod naslovom "Mladi i ekonomija". Projekat podržava Savez njemačkih banaka, a u kreiranju stranice učestvuju učenici škola. Inge Niebergall, član Uprave spomenutog saveza, ne razumije zašto u školama nema predmeta pod nazivom "ekonomija".
"Redovno smo provodili ankete i jedno od pitanja je bilo da li učenici žele da u školi više saznaju o ekonomiji. U 78 odsto slučajeva odgovor je bio "da". Ideju uvođenja nastavnog predmeta "ekonomija" podržalo je 77 odsto ispitanih omladinaca između 14 i 24 godine. Kod odraslih postoji i veća podrška toj ideji", kaže ona.
Neznalice s novčanicima
Brojna privredna udruženja, ali i sindikati, žale se da učenici u njemačkom obrazovnom sistemu ne stiču dovoljna znanja o ekonomiji. Thomas Retzmann, profesor na univerzitetu Duisburg-Essen, čak tvrdi da je stanje očajno, da samo nekolicina učenika zna šta znače pojmovi poput inflacije ili penzionog osiguranja pri preduzeću.
"Oni moraju imati osnovna znanja kako bi uopšte učestvovali u životu, kako bi imali mogućnost da steknu i izraze svoje mišljenje, a ne da budu potpune neznalice o tim temama."
Ozbiljni propusti u školi
Pri tome se u pojedinim predmetima u školi nastavnici dotiču ekonomskih tema. U matematici se uči kalkulacija cijena, na njemačkom se govori o globalizaciji, postoji i privredna geografija. Ali, zajednički predmet "ekonomija" ne postoji ni u jednoj njemačkoj saveznoj državi, koje su inače samostalne u određivanju školske politike. Profesor Retzmann ne traži samo reformu nastavnog programa, nego i obuku nastavnika.
"Kako jedan nastavnik koji tokom svog školovanja nikada nije imao ekonomiju, koji nikada nije čuo za pojam privredna didaktika, može da ispuni ovako težak zadatak?", pita se on.
Retzman je u dva procesa vještačenja naveo šta učenici moraju da znaju o ekonomiji i šta mora da se promijeni u obuci nastavnika. Dok se to ne ostvari, nastavnici su prisiljeni da se oslone na projekte poput onog u dnevnim novinama. U međuvremenu jedna anketa pokazuje da 12 odsto mladih ima dugove koji u prosjeku leže oko 1800 eura. Glavni krivac za ove dugove su uglavnom visoki računi koje naprave koristeći mobitele.
Autor: Sabine Kinkartz/Azer Slanjankić
Odg. urednik: Svetozar Savić