Mjere štednje na Balkanu

Gotovo 25 miliona stanovnika s jugoistoka Evrope će se u narednim mjesecima morati boriti protiv sve većeg siromaštva, te slabog privrednog razvoja.

Hrvatska ili Srbija su još prošle godine mogle da se pohvale sa svojim privrednim rastom od 6 procenata. Hrvatska je kao i uvijek profitirala od turizma na Jadranskom moru. Srbija je doživjela značajno povećanje stranih investicija i ponovo je obnovila prije svega metalnu industriju. U prvoj godini nakon sloma američkog tržišta nekretnina eksperti u Hrvatskoj i u Srbiji su prognozirali smanjenje privrednog rasta za oko tri odsto. Političari to nerado priznaju.

Hrvatski potpredsjednik Damir Polančec o tome kaže:„Fokusirali smo se na naše izdatke. Sigurno da više ne možemo govoriti o nekom privrednom rastu. Koliko će biti snažan negativni trend ovisiće od projekata koji se finasiraju iz državnog budžeta. Od svih ostalih projekata ćemo za sada morati da odustanemo.“

Stroge mjere štednje u Hrvatskoj

Prema posljednjim procjenama Hrvatska će morati da uštedi oko 10,5 milijardi kuna. To je oko 1,5 milijarda eura ili gotovo deset procenata od ukupnog državnog budžeta. I to je posljedica globalne finansijske krize. Hrvatski ministar za finansije Ivan Šuker kaže: „Jedva da možemo da isplatimo plate i mirovine, jer nema novca na tržištu. Moramo svakog mjeseca, između 5. i 15. da se pobrinemo kako bismo za te svrhe našli 5,5 milijardi kuna.“

Hrvatska vlada je za sada uvela strogu štednju u ministarstvima. Smanjenje su zarade u pravosuđu za 10 odsto. U prva dva mjeseca bez posla je ostalo 35.000 ljudi, a procenat nezaposlenosti iznosi 14,5 odsto.

U Srbiji ništa bolje

Isto toliko nezaposlenih je i u Srbiji gdje prosječna zarada iznosi 420 eura. Privredni rast u toj zemlji ovisi od kooperanata iz oblasti automobilske industrije i proizvodnje čelika tako da svjetska kriza još više pogađa tu zemlju. Krajem mjeseca se očekuje paket pomoći od strane MMF-a od tri milijarde dolara o čemu potpredsjednik vlade Srbije, Mlađan Dinkić kaže:

„Mi u ovoj godini očekujemo oko dvije milijarde eura za Centralnu banku, za stabilizaciju finansijske situacije. U narednoj godini bi trebalo da dođe još jedna milijarda.To je psihološki važno kako bi se ojačalo povjerenje građana u finansijski sistem i više nego dovoljno za garancije naše valute.“

Što se Bosne i Hercegovine i Kosova tiče, čini se da je situacija tamo gotovo bezizlazna. Nezaposlenost u obje zemlje iznosi više od 40 odsto.