Miro Cerar, čovjek kojeg niko ne poznaje

Partija koja je osnovana samo nekoliko nedjelja pred izbore, Stranka Mira Cerara (SMC) pobijedila je na izborima održanim u nedjelju (13.07.) u Sloveniji. No, Slovenačka demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, koji je od 20. juna ove godine na izdržavanju zatvorske kazne zbog korupcije, prijeti da neće priznati izbore.

„Slovenački parlamentarni izbori održani u nedjelju iznjedrili su jednu potpuno novu političku figuru o čijim se političkim pogledima skoro ništa ne zna“, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). „50-godišnji profesor ustavnog prava svojim biračima nije obećao ništa drugo do 'novo lice', koje će donijeti 'promjene' i tako je sa svojom u junu osnovanom partijom (SMC) osvojio oko 35 odsto glasova birača. Konzervativna SDS osvojila je 21 procenat, a partija 'Pozitivna Slovenija' dosadašnje premijerke Alenke Bratušek nije uspjela da pređe cenzus“, piše FAZ koji komentariše kako je na ovim izborima postignuta dvostruka pobjeda – 'novi' su pobijedili 'stare' i lijevi su pobijedili desne. „Istovremeno, istorija slovenačkog parlamentarizma bilježi i jedan negativan rekord - na drugim prijevremenim parlamentarnim izborima od posljednjih regularnih, održanih 2008, na birališta je izašao 51 procenat biračkog tijela, što je manje nego ikada ranije.

A do novih izbora bi moglo da dođe ponovo i to vrlo brzo. Jer, konzervativni opozicionar i nekadašnji premijer, Janez Janša najavio je da će do novih izbora doći najdalje za godinu dana“, piše dnevnik iz Frankfurta na Majni.

"Staro vino u novim mijehovima"

List primjećuje kako ni nepovoljan termin usred godišnjih odmora, ni afera u vezi sa Janezom Janšom ne može da objasni ovakve izborne rezultate. Ali, Frankfurter algemajne cajtung smatra da bi možda moglo sljedeće: Cerarovu partiju, jednako kao nekada i 'Pozitivnu Sloveniju' koja je ispala iz trke zato što je nekadašnji gradonačelnik Ljubljane i njen lider prije tri godine osumnjičen za korupciju, podržava nekadašnji šef Komunističke partije i dugodišnji predsjednik Milan Kučan. Odnosno, Kučan je taj koji iza kulisa vuče konce. A Kučanov recept za uspjeh je 'staro vino prodati u novim mijehovima'.“

„No, još se ne zna kako će se završiti ova izborna priča u Sloveniji jer SDS poziva na pasivni bojkot i izborne uslove poredi s onima u Bjelorusiji, Iranu i Rusiji“, piše FAZ.

"Od suštinske važnosti za migrante"

Njemački listovi pišu i o nedavnoj odluci Evropskog suda za ljudska prava koji se izjasnio protiv testa za partnere turskih državljana koji žele da dođu u Njemačku.

„Njemačka savezna vlada želi da se uprkos odluci Evropskog suda za ljudska prava i dalje drži prakse da članovi porodice moraju prije dolaska u Njemačku polažu njemački jezik. To su objasnili riječima kako je to 'od suštinske važnosti za migrante'", prenosi list Tagesšpigel i napominje kako je takođe rečeno da će se razmotriti kako bi se odluka suda eventulano uskladila s njemačkim pravosudnim sistemom, a „nejasno je takođe i to šta se konkretno podrazumijeva pod usklađivanjem presude“.

List piše kako Evropski sud zapravo nije osporio pravo jednoj državi da zahtjeva poznavanje jezika. „Ali, isto tako ne bi smjele da budu povrijeđene klauzule sporazuma potpisanog s Turskom 1970. U ovom konkretnom slučaju se radilo o tome da jedna žena nije mogla da dođe da živi sa svojim suprugom Turčinom koji živi u Njemačkoj jer je nepismena“, piše Tagescajtung.

Spor materijalista i humanista oko migranata

List napominje kako tzv. Dogan procesu nije završen i odluka Evropskog suda u Strazburu nije posljednji postupak protiv Njemačke. „Evropska komisija je pokrenula prekršajni postupak protiv Njemačke jer u ovom slučaju vidi ograničenja kada je riječ o 'pravu na spajanje porodice' koje je garantovano direktivama Evropske unije iz 2003. godine“, zaključuje Tagesšpigel.

Isti list piše i o tome kako su materijalisti i humanisti suprotstavljeni kada je u pitanju integracija. Humanisti smatraju da, kada se radi o migrantima, društvo ima obavezu, a materijalisti vide da obaveza leži na migrantima.

„U diskursu o integracionoj politici ponavlja se stari socijalno-politički spor oko 'zahtjeva i podrške'. Bile su potrebne dvije decenije intenzivne diskusije da bi se nešto promijenilo na polju 'zahtjeva i podrške'. Tek sa Harc IV zakonom dobio se novi lajtmotiv socijalne politike sa fleksibilnošću i sigurnošću, pomoći i samopomoći“, piše list i dodaje kako se u politici useljavanja i integracije u Njemačkoj nije daleko odmaklo.