Ministri vanjskih poslova EU pozdravili napredak u BiH | Evropa | DW | 14.06.2005
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ministri vanjskih poslova EU pozdravili napredak u BiH

Ministri vanjskih poslova Europske Unije danas u Luxembourgu pripremaju predstojeći sastanak na vrhu. U središtu pozornosti nalaze se financijske perspektive Europske Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, zatim ustavni sporazum koji je nakon dva propala referenduma upitan te daljnje proširenje Europske Unije, posebice pitanje Hrvatske i Turske, a na dnevnom redu bio je i zapadni Balkan i u tom dijelu dakako Bosna i Hercegovina.

Jean Asselborn, predsjedavajući Ministarskog vijeća EU

Jean Asselborn, predsjedavajući Ministarskog vijeća EU

Vijeće je pozdravilo zamjetan napredak kojeg je ostvarila Bosna i Hercegovina na području 16 definiranih prioriteta iz studije o izvedivosti. Ministri su ohrabrili zemlju da nastavi svoje napore i postigne punu i neograničenu suradnju s Haaškim sudom. Vijeće je pozvalo Bosnu i Hercegovinu da bez kašnjenja provede posljednje reforme kako bi se počelo razmatranje pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, posebice na području policije i javnih medija. Vijeće ministara je izrazilo žaljenje da je stajalište koje su usvojile vlasti Republike Srpske spriječilo finalizaciju zaključaka oko globalnog dogovora oko rekontrukcije policije prema principima koje je odredila Europska Unija. Vijeće je pozvalo vlasti Republike Srpske da pod hitno usvoji neophodne odluke kako bi se otvorili pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom.

Vijeće je pozdravilo izvještaj kojeg je izradio Ured visokog predstavnika i Europske komisije u suradnji s predsjedništvom Europske Unije o ulozi i doprinosu Europske Unije budućnosti Kosova i pozvalo sve tri institucije da nastave s radom i pripremama te da podnesu izvještaj Vijeću.

Oko Hrvatske Vijeće je naglasilo da se od te kandidatske zemlje očekuje da ispuni uvjet pune suradnje s Haaškim sudom. Predsjedavajući radne skupine za Hrvatsku luxemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn izvjestio je o 15-minutnoj raspravi o Hrvatskoj te o najnovijim zbivanjima oko suradnje vlade u Zagrebu s Haaškim sudom.

U pismu što je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte uputila luxemburškom predsjedništvu Europske Unije, kojeg u ponedjeljak iznosi pred Vijećem sigurnost, i u kojem se opisuje stupanj hrvatske suradnje s Haaškim sudom, u vijeću ministara primljeno je na znanje da je Hrvatska u tijeku provedbe svog akcijskog plana čiji je cilj rješavanje problema suradnje s Haaškim tribunalom. Vijeće potvrđuje da Hrvatska na tom području postigla napredak, ali da treba još tri do četiri mjeseca kako bi se nanovo procijenili hrvatski napori i vidjeli konkretni rezultati akcijskog plana. Vijeće je primilo sa zadovoljstvo na znanje ove nove elemente pomaka i ohrabrilo Hrvatsku da nastavi intenzivirati svoje napore na tom području. Vijeće je najavilo da će se baviti tim pitanje na idućem sastanku 18. i 19. idućeg mjeseca. Asselborn je poručio kako će o tome pitanju ministri ponovno vijećati idućeg mjeseca na slijedećem sastanku pod britanskim predsjedništvom. Do tada Vijeće izražava nadu da će Hrvatska signalizirati novi napredak. Za srpanj su ministri najavili i povlačenja neke vrste prve bilance hrvatskih napora postizanja pune suradnje s Haaškim sudom.

I povjerenik za proširenje Ollie Rehn kao i visoki predstavnik Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana opetovano su naglasili perspektive članstva zemalja regije i zaključke iz Soluna. Solana je uklonio sve postojeće sumnje čelnika pojedinih zemalja regije oko tog pitanja.

Za nastavak proširenja Europske Unije založio se i njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer koji je naglasio kako će se u julu preispitati hrvatski napori pune suradnje s Haaškim sudom, a 3. oktobra započeti pregovori s Turskom. Nasuprot tomu proturječne su informacije prema kojima su ministri predložili da se u završnom tekstu predstojećeg summita ne spominje 3.oktobra – datum za kada je predviđeno otvaranje pristupnih pregovora s Turskom.