1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Minhenska bezbjednosna konferencija: F-16 za Ukrajinu?

17. februar 2023

Poljska želi da isporuči avione F-16 zajedno sa svojim saveznicima. Ukrajina već priprema piste za zapadni mlaznjak.

https://p.dw.com/p/4Ne2o
Taiwan | F-16V Kampfflugzeuge
Foto: Johnson Lai/AP Photo/picture alliance

Očajnički zahtjev iz Kijeva ponavlja se još od samog početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. On glasi: „Zatvorite vazdušni prostor iznad naše zemlje". Ali, uspostavu zone zabrane letova od strane NATO-a – kao što je to zapadni vojni savez učinio nad Bosnom i Hercegovinom tokom tamošnjeg rata 1990-ih – kategorički su isključile savezničke zemlje, predvođene SAD.

Takva misija bi značila ulazak Zapadne alijanse u rat. I to treba izbjeći po svaku cijenu. Nedavno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preformulisao poziv na „zatvaranje neba" u svom govoru pred oba doma britanskog parlamenta u Londonu, rekavši: „Dajte nam krila", ističući zahtjev za borbenim avionima kako bi ukrajinski piloti obezbjeđivali vazdušni prostor iznad Ukrajine.

SAD finansira obuku pilota

U julu 2022. Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je 100 miliona dolara za finansiranje obuke ukrajinskih pilota na borbenom avionu američke proizvodnje F-16. Poljska je ukrajinskom ratnom vazduhoplovstvu isporučila stare sovjetske borbene avione MiG-29 ubrzo nakon početka ruske invazije. Prema izvorima u Varšavi, oni su služili kao "prodavnica rezervnih dijelova”.

Nato-Übung in Polen
Vojna vježba u PoljskojFoto: Jakub Kaczmarczyk/PAP/dpa/picture alliance

Ali, nisu isključili ni isporuku drugih borbenih aviona MiG, koji su poznati ukrajinskim pilotima. Ali čak ni oni neće puno pomoći njegovoj zemlji godinu dana nakon početka rata, izjavio je Jurij Ignat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva „Danas ovi avioni sovjetske proizvodnje ne bi mogli da promijene tok rata”. Oni "ne bi mogli pomoći protiv vazdušne nadmoći ruskih napadača", rekao je Ignat i dodao da se "mora preći na zapadne avione", inače će Ukrajina ostati „tehnološki inferiorna" u odnosu na Rusiju.

"Ukrajinski piloti u svojim starim sovjetskim avionima sa zastarjelim radarom ne bi ni primijetili da je na njih ispaljena raketa", dodaje portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

I što je najvažnije, ruski ratni avioni sada ispaljuju svoje rakete na infrastrukturu Ukrajine i civile sa bezbjedne udaljenosti. To je zbog zapadne vojne opreme, koju je Ukrajina dobila u proteklih jedanaest mjeseci: protivavionski tenkovi poput Geparda, koje je isporučila Njemačka, očigledno uspješno drže ruske borbene avione na odstojanju.

„Rusija se prilagodila dometima, koji stoje na raspolaganju odbrani Ukrajine", rekao je za DW Niko Lange iz Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC). Ekspert za Ukrajinu ukazuje i na takozvani kopneni most do poluostrva Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Snage Kremlja održavaju na jugu, gdje je relativno mali pojas teritorije pod ruskom kontrolom, važnu komandnu, kontrolnu i logističku infrastrukturu koja je izvan dometa ukrajinskih raketa.

Da bi imale bilo kakvu šansu da ponovo zauzmu okupiranu teritoriju, kaže Lange, ukrajinskim snagama je potrebno oružje sa „većim dometom da pripreme bojno polje za napad kako bi oslobodile to područja“. Bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis je ovo naglasio u intervjuu za DW o ukrajinskim oružanim snagama: „Što prije ih dovedemo u poziciju da postignu odlučujući rezultat, to bi se prije (rat, prim. aut.) mogao završiti".

Hodžis je pozvao na brzu isporuku borbenih aviona i raketa dugog dometa Ukrajini. Kalkulacija iza ovoga: tako bi ukrajinske oružane snage mogle prvo da napadnu ruske linije snabdijevanja između fronta i ukrajinske obale na Azovskom moru i - nakon uspješnog ponovnog zauzimanja ovdje - zatim i most između ruskog kopna i Krima. Poluostrvo bi tada bilo odsiječeno od ruskih snabdijevanja.

Poljska traži odluku na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji

Ali, poljska vlada se zalaže da se odluka o isporuci zapadnih borbenih aviona donese na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije. Na to je početkom februara pozvao ambasador Varšave u Berlinu u intervjuu njemačkoj novinskoj grupi „Redaktionsnetzwerk Deutschland”. Poljska i Holandija već nedeljama ne isključuju isporuku NATO borbenog aviona F-16.

Ali i o drugim zapadnim avionima se iznova raspravlja među analitičarima. To uključuje borbeni avion Gripen (Saab 39 Gripen) švedskog proizvođača naoružanja Saab, koji se proizvodi od sredine 1990-ih. Gripen bi „odgovarao našoj klimi“, rekao je za DW Jurij Ignat iz ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva. Ali, „prelazak na Gripen mogao bi da traje decenijama".

- pročitajte još: SAD i Francuska ne isključuju isporuku borbenih aviona Ukrajini

Francuski predsjednik Emanuel Makron nije isključio isporuku sličnog novog francuskog aviona Rafal (Dassault Rafale) u januaru. To je „jedan od najskupljih vojnih aviona na svijetu“, kaže Ignat i pita: „Koliko bi se ovih moglo isporučiti, ko će to platiti?“

Französischer Kampfjet Rafale
Makron nije isključio isporuku sličnog novog francuskog aviona Rafal Foto: abaca/picture alliance

Priprema puteva za F-16

Ignat kaže da je uvjeren da će njegovi piloti upravljati zapadnim borbenim avionima u Ukrajini za šest mjeseci. Jer, pripreme na terenu su već u toku. Shodno tome, ukrajinski građevinski radnici već izravnavaju betonske piste na aerodromima i pretvaraju i tehnički opremaju obične ceste za borbeni avion F-16.

Za razliku od starog MiG-29, zapadni mlaznjak bi mogao biti oštećen na starim betonskim pistama iz sovjetskog doba.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu