Mijanmar - odmetnička država?
12. august 2009Vojna hunta u Mijanmaru se presudom pobrinula da Aung San Suu Kyi (Aung Sang Su Ći) ne može učestvovati na izborima naredne godine. U to su promatrači ubijeđeni. Ona doduše ne bi mogla nastupiti na izborima kao kandidatkinja, ali bi mogla biti uključena u predibornu kampanju ako se ne bi nalazila u kućnom pritvoru. Izbori koji se održavaju naredne godine, a koje je vojna hunta raspisla tek nakon velikog međunarodnog pritiska trebali bi biti prvi slobodni izbori u Mijanmaru od 1990. godine. Na tim izborima pobjedu je odnijela upravo Aung San Su Ći. Ona je tada vojnim pučem bila spriječena da stupi na dužnost. Spriječiti povratak ove demokratske aktivistkinje u politički život zemlje bio je jedini cilj, koji se želio postići sudskim postupkom protiv nje.
Hunta pronašla izgovor, koji je mjesecima tražila
Vojnoj hunti u Mijanmaru je jasno da bi slobodni izbori, na kojima bi učestvovala ova dobitnica Nobelove nagrade za mir, sa vrlo velikom vjerojatnoćom mogli završiti njenom pobjedom. Zbog toga je nova optužnica podignuta samo nekoliko dana prije isteka njene dugogodišnje kazne zbog koje je boravila u kućnom pritvoru. Optužnica, kao i sam proces su bili farsta prvog reda. Jednom duševno poremećenom Amerikancu, koji je vjerovao da Su Ći mora prenijeti poruku od Boga, uspjelo je da provali u njenu kuću i na taj način prekrši naredbu, kojom hunta zabranjuje šefici mijanmarske opozicije da održava kontakte sa vanjskim svijetom. Hunta je tako konačno našla razlog koji je mjesecima tražila.
Mijanmar se ugledao na Sjevernu Koreju
No, nije više riječ samo o Su Ći. Činjenica da je sud i 54-godišnjeg Amerikanca Džona Jetua (Yettaw), koji je upao u kuću Nobelovke Ći, osudio na sedam godina prisilnog rada pokazuje da su vlastodršci u Mijanmaru naučili od sjevernokorejskog režima kako se treba ponašati. Sjeverna Koreja je to pokazala međunarodnoj zajednici, prije svega SAD i predsjedniku Baraku Obami kada je istrajala u svom atomskom programu. Vojna hunta u Mijanmaru to sada čini ovom presudom. Na taj način hunta podvlači da ni pod kojim uvjetima nije voljna napraviti ustupke prema Zapadu, koji bi mogao ugroziti njeno postojanje. Tako je bilo i 2007. godine kada je hunta masovno kršila ljudska prava i kada je brutalno ugušila otpor budističkih monaha. Tako je bilo i 2008. godine kada je hunta nakon ciklona Nagris odbila dozvoliti međunarodnim humanitranim organizacijama pristup ovoj zemlji. Hiljade ljudi su umrle bez razloga. Vašington strahuje da vojna hunta uz pomoć Sjeverne Koreje radi na razvoju nuklearnih kapaciteta. Prema medijskim izvještajima režim u Rangunu bi za pet godina mogao proizvesti atomsku bombu. Zbog toga je Indija zaustavila sjevernokrejski brod koji je plovio u pravcu Mijanmara.
Sankcije nemaju puno smisla
Što se s obzirom na ovo beskopromisno ponašanje može učiniti? S obzirom na siromaštvo ljudi u ovoj zemlji, pooštriti sankcije, koje bi pogodile upravo stanovništvo, ne bi imalo puno smisla. Može li se Zapad nadati da će Kina, kao najbliži partner Mijanmara, povesti vojnu huntu u pravcu demokratije i ljudskih prava? Teško. Ovako gledano Zapad može samo i dalje protestirati. U slučaju Mijanmara mora se priznati da klasični obrasci u međunarodnoj politici ne funkcioniraju. Također se mora shvatiti da se ova zemlja polagano razvija u odmetničku državu.
Autor: Grahame Lucas/ Zorica Ilić
Odg. urednik: Jasmina Rose