Migrantska drama na bjelorusko-poljskoj granici | Politika | DW | 25.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Migrantska drama na bjelorusko-poljskoj granici

Skupina migranata iz Afganistana već tjednima se nalazi na istočnoj vanjskoj granici EU-a. Ni Poljska ni Bjelorusija se ne osjećaju mjerodavnim za njih.

Već dva tjedna skupina migranata iz Afganistana nalazi se u šumi na poljsko-bjeloruskoj granici. Prvotno je tu bilo oko 50 osoba, u međuvremenu su, po navodima poljskih graničara, žene s malom djecom i neki muškarci vraćeni u Bjelorusiju.

U ponedjeljak (23. 8. 2021.) je po navodima poljskih graničara tamo bilo 24 Afganistanki i Afganistanaca. Po navodima osoba koje pomažu migrantima 22 njih je već 20. 8. 2021. od poljskih vlasti na engleskom zahtijevalo „international protection", ali to su poljski graničari ignorirali.

Trenutno se izbjeglice nalaze na površini od tridesetak četvornih metara. Na poljskoj strani na njih paze granični policajci, na bjeloruskoj naoružani vojnici s kacigama i vizirima. Vozila poljske granične policije razdvajaju migrante i od nazočnih novinara. Oni se već dva dana ne smiju približiti migrantima na manje od 200 metara. 

Grenze zwischen Polen und Weißrussland nahe Usnarz Gorny

Trenutno se izbjeglice nalaze na površini od tridesetak četvornih metara.

Afganistanci žive pod vedrim nebom, bez zaštite od kiše koja pada posljednjih dana. U malom šatoru koji im je prošlog tjedna donio jedan poljski parlamentarni zastupnik smjestile su se četiri žene. Zahoda nema. Ljudi sjede ili leže između poljskih policajaca i bjeloruskih vojnika koji sprječavaju da se migranti odatle maknu.

Na ničijoj zemlji

Granična linija nije označena na mjestu gdje su se smjestili Afganistanci. Poljske vlasti tvrde da se migranti nalaze na bjeloruskom teritoriju. Zato se Poljska ne osjeća mjerodavnom, naglasio je poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki 21. 8. Prema tomu bi im Bjelorusija morala dati azil.

Bjeloruski dugogodišnji vladar Aleksander Lukašenko igra „ciničnu igru" time što „migrante dovodi na vanjsku granicu EU-a", kaže Michal Dworczyk, voditelj ureda poljskog premijera. „Radi se o tomu da se stvori kaos", kaže Dworczyk. U razgovoru za državnu televizijsku postaju TVP dodao je: „Tu imamo groznu provokaciju bjeloruskih vlasti: one omogućuju ljudima da dođu na istočnu granicu EU-a i onda pokušavaju te ljude protjerati u EU."

Migrantima potrebna pomoć

Je li migrantska drama na granici s Bjelorusijom poljski problem? Aktivisti poljske humanitarne organizacije Ocalenie (spašavanje) smatraju da je. Oni su nekoliko puta uspjeli migrantima dostaviti jelo, vodu i higijenske potrepštine. Ali, što su izjave poljskih političara bivale oštrije to su oštrija bila i ograničenja pristupa migrantima.

Aktivisti izvješćuju da su migranti znakovima pokazivali da su gladni i žedni i da među njima ima bolesnih. Iranka Mathia Golami, koja živi u Poljskoj, dovikivala im je preko megafona na perzijskom jeziku: „Mi smo s vama, niste sami." Ali, kad su Afganistanci pokušali odgovoriti nadglasala ih je buka motora vozila poljske granične policije.

Liječnica ne smije do izbjeglica

Liječnica i aktivistica Paulina Bownik došla je u granično područje s kutijom punom lijekova, ali poljska granična policija joj nije dopustila da dođe do izbjeglica. U znak prosvjeda ona je s lijekovima sjela na livadu u blizini. „To je strašno! Zašto me ne puste do ljudi kojima je potrebna pomoć? Očito među njima ima bolesnih. Ja kao liječnica moram pomoći ljudima. Ja neću nikoga oteti", kaže Paulina Bownik zdvojno u razgovoru za DW.

I stanovnici poljskoga sela uz granicu Usnarz Gorny smatraju da nije dobro da ljudi tjednima žive u šumi pod vedrim nebom i bez zahoda. „To je sramotno da moraju živjeti u takvim uvjetima, kod nas u selu psi žive u boljim uvjetima", kaže jedna stanovnica sela u razgovoru za DW. Ali, ona je ipak protiv toga da se Afganistance pusti u Poljsku. „Ako se njih sada ovdje pusti za njima će doći tisuće", kaže ona.

Strah od nepoznatoga

Ni Jan Ejsmont ne smatra dobrim da ljudi iz stranih zemalja u blizini njegovog sela dolaze u Poljsku preko granice s Bjelorusijom. „Ranije su ovdje vrata bila otvorena, sad se razmišlja o tomu može li se tako dalje postupati", kaže on u razgovoru za DW. „U susjednom selu je jedna Afganistanka tražeći hrane ušla u kuću na kojoj su vrata bila otvorena. Zamislite, vratite se kući, a tamo netko sjedi za vašim stolom", priča Janova 87-godišnja rođakinja Helena, koja živi sama.

Dva mladića iz susjednog sela došla su kad su čuli na televiziji izvještaj o migrantima. Oni bi najradije migrante prebacili na zapad, na poljsko-njemačku granicu. Poljska, u kojoj izbjeglice ne mogu računati ni na kakvu socijalnu pomoć, ionako je samo tranzitna zemlja za te ljude, kažu oni. 

Liječnica Paulina Bownik pokušava dostaviti lijekove migrantima

Liječnica Paulina Bownik pokušava dostaviti lijekove migrantima

Višestruko kršenje zakona

Da poljski granični policajci nisu reagirali na zahtjeve Afganistanki i Afganistanaca za zaštitom predstavlja kršenje i UN-ove konvencije o ljudskim pravima, kao i poljskih i EU-zakona, kaže odvjetnik Tadeusz Kolodziej, koji je 20. 8. 2021. bio kod migranata u šumi. „Propisi su jasni: granična policija je obvezna prihvatiti takve zahtjeve izrečene usmeno", kaže Kolodziej u razgovoru za DW.

Ovaj pravnik i njegove kolege su zahtjeve Afganistanki i Afganistanaca još jednom podnijeli u pisanom obliku u Bialystoku, glavnom gradu ove regije na poljskoj strani granice. Ali i tamo su odbijeni. „Ako se migrantima ne dopusti da uđu i ako se prema njima tako loše postupa, onda nastaju problemi – a to je upravo scenarij koji želi Lukašenko", kaže ovaj odvjetnik. Osim toga primjer ove skupine iz Afganistana pokazuje jasno da članica EU-a Poljska provode ilegalne „pushbackove", kaže on.

Legalizacija pushbackova?

„Iz ranijih razgovora s ovim migrantima proizlazi da su oni već ranije bili na poljskom teritoriju – ali ih je poljska granična policija pokupila i transportirala nazad na granicu prema Bjelorusiji", kaže Kolodziej. Prošlog tjedna je poljska vlada prihvatila promjene zakona o migraciji koje ubrzavaju procedure „koje obvezuju stranca na povratak", kako stoji u obrazloženju.

Izmjene zakona koje još mora odobriti parlament omogućuju među ostalim da se ne odgovori na zahtjev za međunarodnom zaštitom, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Prema pisanju poljskih novina Gazeta Wyborcza 20. 8. 2021. je navodno prihvaćena „tajna" uredba u Poljskoj koja omogućuje vraćanje tražitelja azila na granici. Kritičari u tomu vide legalizaciju pushbackova.

Lukašenkova prijetnja

Bjeloruski vlastodržac je krajem svibnja zaprijetio da će ljude iz Iraka, Afganistana ili Sirije pustiti preko granice. Od tada su tisuće migranata došle tim putem u EU. Europska unija predbacuje Lukašenku da migrante upotrebljava kao sredstvo pritiska protiv sankcija koje je EU uveo zbog krivotvorenja izbornih rezultata predsjedničkih izbora u korist Lukašenka. Vodstvo u Minsku to opovrgava.

Vlade Poljske, Litva, Latvije i Estonije, koje su u subotu razgovarale o stanju na granici, priopćile su da je sadašnju krizu planirao i organizirao Lukašenkov režim. U te zemlje stiže sve više migranata preko Bjelorusije. Od početka kolovoza Poljska je pojačala nadzor granice s 900 vojnika, a postavlja i sve više ograda od bodljikave žice na granici prema Bjelorusiji.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu