Migrantima teško i u zemlji blagostanja

U njemačkoj fudbalskoj reprezentaciji sigurno ne škripi, koja je pravi primjer uspješne integracije djece stranaca kao što su Kakao, Kloze, Podolski, Trohovski, Ozil ili Marko Marin iz Bosne i Hercegovine. Ali, djeca mnogih useljenika prekidaju školovanje, češće su bolesna od vršnjaka Nijemaca i potrebna im je vječnost da dobiju radno mjesto. Vladin izvještaj o „položaju stranaca“ otkriva mane politike integracije i malo je rezultata koji ohrabruju, piše nedjeljnik Špigel u onlajn izdanju povodom izveštaja koji je podnijela vladina povjerenica za integraciju Marija Bemer. Bemer kaže da je, uprkos poznavanju njemačkog jezika i obrazovanju, situacija velikog broja migranata i dalje dramatična.

„Za nas su to i dalje 'velika gradilišta' u oblasti jezika, obrazovanja, profesionalnog usavršavanja i na tržištu rada. To će biti glavni izazovi i narednih godina.“

Veliki broj migranata napušta školu bez diplome

Nema ni govora o jednakim šansama a ni o ravnopravnosti migranata i zato se moraju intenzivirati političke mjere za njihovu integraciju, kaže Marija Bemer.

„S obzirom na demografski razvoj, možemo reći da je integracija sudbonosno pitanje za našu zemlju. Pogledajte cjelokupno stanovništvo u Njemačkoj. Sve nas je manje i sve smo stariji. Ali, lako je konstatovati da je broj migranata u stanovništvu sve veći i da su u prosjeku znatno mlađi.“

Kada je riječ o obrazovanju, mladi stranog porijekla i dalje imaju manje šanse. Prema izvještaju vladine povjerenice za integraciju 13,3 odsto migranata, starosti između 15 i 19 godina napušta školu bez diplome – što je za trećinu više nego minulih godina.

Migrantima je teško i na tržištu rada

Veći je i broj djece stranog porijekla koja završavaju školu čije su diplome gore, nego što je to slučaj sa njemačkim učenicima. 43 odsto migranata na primjer školovanje završava diplomom takozvane 'Glavne škole' - na nivou srednje škole njen je nivo najniži. Kod njemačke djece ovaj udio iznosi 31 odsto. Polovini mladih stranog porijekla potrebno je u prosjeku 17 mjeseci da pronađu mjesto za učenika u privredi.

I na tržištu rada migrantima je teško. Situacija se ni minulih godina nije poboljšala. 2008. je stepen nezaposlenosti ljudi stranog porijekla bio duplo veći od ostalih stanovnika Njemačke. Razlozi za to bili su loše kvalifikacije i nedostatak diploma. A najnoviji vladin izveštaj najbolje pokazuje koliko je ostalo da se nadoknadi.

„Ali, na kraju“, zaključuje Boehmer, „Njemačka je i dalje konkurentna time što je jedna otvorena zemlja, tolerantna, zemlja života koja zavrjeđuje da bude voljena.“

Autor: Sabine Riperger i Svetozar Savić

Odg. urednik: Zorica Ilić