Migranti u BiH - stanje nije alarmatno | Politika | DW | 15.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Migranti u BiH - stanje nije alarmatno

U posljednjih mjesec dana broj pridošlih migranata u BiH se rapidno povećava. Cifre već premašuju ukupan broj dolazaka u proteklih nekoliko godina.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ipak naglašava “da stanje nije alarmantno”, te da “vlasti BiH još uvijek kontrolišu proces”. U tom smislu, kako je naglasio, Akcioni plan, izrađen još prije nekoliko godina, na početku krize, još uvijek neće biti aktiviran.

Obraćajući se medijima u Sarajevu, Mektić je ipak u srijedu upozorio na nedovoljno razumijevanje državnih struktura BiH, pozivajući ih da reagiraju u financijskom smislu, budući da državne sigurnosne strukture treba pojačati. “Samo u Graničnoj policiji imamo petinu nepopunjenih radnih mjesta. Nedostaje nam oko 500 ljudi na zaštiti granica, pa trenutno iscrpljujemo ljude koji te granice štite”, rekao je Mektić.

Dragan Mektić

Dragan Mektić

Problem je, naglašava, što su ilegalni prelasci bili intenzivniji na južnim granicama, oko Trebinja, dok se u posljednje vrijeme sve više takvih prelazaka bilježi na istočnim granicama, kod Višegrada.

Prema podacima Granične policije BiH, u periodu od 1. januara do 11. marta ove godine "u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkriveno je 639 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, što je značajno povećanje u odnosu na isti period 2017. godine”. Pored toga, kako se navodi u službenom izvještaju, "661 osoba je spriječena da uđe u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji s Crnom Gorom i Srbijom”.

Najviše prelazaka kod Trebinja

Najveći broj ilegalnih migranata, kako se navodi, otkriven je na području Trebinja, Višegrada, Zvornika, Bratunca, Gacka, Velike Kladuše, Bijeljine, Bihaća te u manjem broju na području Brčkog, Foče, Posušja, Čapljine i Gruda”. U strukturi migranata najviše je Sirijaca, a potom Pakistanaca, Libijaca, Afganistanaca, Palestinaca, te u manjem broju građana Alžira, Maroka, Iraka, Turske, Tunisa...

Naglašavajući da granična policija BiH ima odgovornost štititi oko 1.000 km vanjske granice EU, ministar Mektić pozvao je i države Zapadnog Balkana da se ovakvi problemi zajednički rješavaju. Zamjerio je što se “ne gleda na sporazum o readmisiji”, već da je “migrante najlakše prebaciti komšiji ili susjedu”. S tim u vezi, Mektić je najavio kako će tražiti monitoring ali i aktivno učešće Granične policije EU - Frontex-a, na granicama BiH.

Problem je prepoznao i UN-ov Visoki komesarijat za izbjeglice (UNHCR), sa kojim su bh. vlasti, prvenstveno Ministarstvo sigurnosti, u stalnom kontaktu i koordinaciji. U UNHCR-u se također slažu sa ministrom Mektićem da se još uvijek ne može govoriti o krizi. “Što se tiče trenutne situacije, još uvijek ne možemo govoriti o nekakvoj izbjegličko-migrantskoj krizi, ali svakako se radi o jednom ozbiljnom izazovu, prvenstveno za institucije vlasti BiH, ali izazovu koji je još uvijek pregledan i savladiv po našem mišljenju”, kaže za Deutsche Welle Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Europu..

Trase Balkanske rute

Trase Balkanske rute

Kada se govori o aktivnostima UNHCR-a u BiH u vezi sa povećanjem broja dolazaka migranata, dodaje on, "u prvom redu bismo istakli našu suradnju s institucijama vlasti s kojima radimo po pitanju jačanja kapaciteta, prvenstveno Granične policije, a vezano uz pravnu identifikaciju ljudi koji dolaze u BiH, kao i odgovarajuće usmjeravanje prema ustanovama sistema u kojima bi najbolje i najučinkovitije mogli biti prihvaćeni i smješteni”. Crvenković dodaje kako UNHCR “pruža i neposrednu humanitarnu pomoć ljudima koji su u nevolji i koji dolaze tražiti azil, kao i besplatnu pravnu pomoć i informacije tim ljudima”.

BiH odavno dio Balkanske rute

Nidžara Ahmetašević, sarajevska novinarka i aktivistica, u posljednje tri godine je kao volonterka Organizacije Are You Syrious (AYS) obišla ono što se naziva Balkanska ruta. Nedvojbeno je, kako kaže Ahmetašević za Deutsche Welle, “da je BiH već odavno dio Balkanske rute, samo što su ljudi ovuda prolazili u mnogo manjem broju nego kroz, recimo Srbiju ili neke druge zemlje”.

"Mnogo je veći broj ljudi počeo stizati u BiH negdje od novembra prošle godine. Većina tih ljudi su se odlučili na rutu preko BiH u trenutku kada je Hrvatska dovela svoju Graničnu policiju na taj nivo da koriste brutalno nasilje protiv ljudi koji pokušavaju preći u EU”, kaže Ahmetašević dodajući kako je vrhunac bila smrt 6-godišnje djevojčice Madine Hussinay, koju je usmrtio voz nakon što je nju i njenu obitelj hrvatska policija prisilila da se vrate u Srbiju, iz koje su ilegalno prešli granicu.

Migrant iz Pakistana u jednom prihvatnom centru u Sarajevu

Migrant iz Pakistana u jednom prihvatnom centru u Sarajevu

"U tom trenutku mislim da je većina ljudi shvatila da više ne mogu prelaziti tako iz Srbije u Hrvatski i ruta počinje da se pomjera ka BiH, pa dolazi mnogo više ljudi”, smatra Ahmetašević. Naglašava da je jako teško precizno reći koliko je u BiH migranata danas. “Jedan od razloga je što razne agencije koje imaju veze sa svim što se dešava na različite načine evidentiraju one koji dolaze. Neko ih evidentira kao tražitelje azila, neko kao ilegalne imigrante - što je potpuno pogrešno i daje vrlo negativan kontekst, neko kao izbjeglice, dakle na razne načine različiti nivoi i različite međunarodne i domaće agencije vode evidenciju o tim ljudima i zato je jako teško doći do pravog broja”.

Ipak, govoreći iz vlastitog iskustva i direktnog kontakta sa migrantima, ljudima koji traže pomoć, kaže kako se u posljednjih mjesec dana njihov broj povećava. “Mi, kao grupa volontera, smo u kontaktu sa više od 300 ljudi, a ima ih još najmanje duplo toliko”, kaže Ahmetašević. U svemu ističe veliku pomoć građana, običnih ljudi, od kojih su neki otvorili i vrata vlastitih domova kako bi pomogli ljudima u nevolji, sličnoj onoj kroz koju su i sami prolazili prije nešto više od 20 godina.

Nemjerljiva pomoć građana

"U proteklih mjesec-dva kontaktirali su nas građani koji su pomagali migrantima koji su bukvalno noćili na ulicama”, kaže Hajrudin Solak iz Pomozi.ba za Deutsche Welle. Građani su im priskočili u pomoć, ali “nisu se sami mogli brinuti o njima, tako da su nas kontaktirali kako bismo pomogli sa hranom, odjećom i slično”, kaže Solak.

"Dolaze ljudi i kod nas u Pomozi.ba, i mi na razne načine pokušavamo da im pomognemo, prvenstveno u hrani, odjeći i obući... Koristimo sva sredstva koja imamo... naravno da ne zapostavimo iI naše tekuće aktivnosti, ali i da pomognemo ljudima koji su se našli u nevolji i spas traže u našoj državi”, kaže Solak.

Pretpostavlja se da će bolji vremenski uvjeti vjerovatno pogodovati i većem prilivu migranata u BiH. Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a kaže da migranstku krizu aktivno prati već 3-4 godine i da je naučio kako "je vrlo nezahvalno spekulirati ili biti nekakav prognozer”.

Pogledajte video 01:49

BiH tranzitna zemlja za izbjeglice na putu ka Evropskoj uniji

"Nažalost kada sagledamo cijelu situaciju na Srednjem istoku i svim državama iz kojih ljudi bježe, teško je pretpostaviti da će doći do smanjenja krize u dogledno vrijeme”, zaključuje Crvenković.

Ministar Dragan Mektić tvrdi da se većina migranata “99.9 posto neće zadržati u BiH”, već namjerava doći do zemalja Zapadne Europe. Nidžara Ahmetašević također ne želi spekulirati.

“Idem tamo gdje ću biti sretan”

"Kao volonterka koja ovo radi već tri godine nešto sam naučila - da ne pitam ljude kamo će dalje... Mislim da su toliko umorni i iscrpljeni, da su tako puno stvari proživjeli na putu, tako da pitati ih i tražiti od njih da vam kažu bilo kakav plan u svom životu nije u redu. Mislim da većina njih ni ne zna”, kaže Nidžara.

Ipak, prepričava riječi jednog 18-godišnjeg Sirijca, koji već duže vrijeme putuje sam. “Kada sam ga pitala gdje je krenuo, gdje želi doći, rekao mi je: "Idem tamo gdje ću biti sretan". Ako je BiH zemlja koja će mu omogućiti da bude sretan, on će i ostati ovdje. Međutim, ja nisam sigurna da BiH, ovakva kakva jeste, čini sretnim ikoga od nas koji živimo ovdje i... svaki dan razmislimo barem jednom o napuštanju ove zemlje”.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu