Migranti traže zaštitu od njemačke države | Politika | DW | 01.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Migranti traže zaštitu od njemačke države

Ostavljeni na cjedilu od strane države? Mnogi muslimani i židovi u Njemačkoj se više ne osjećaju sigurnima. Traže bolju zaštitu zbog sve većeg broja napada na džamije i stope takozvanog “zločina iz mržnje”.

"Jako sam zabrinut", kaže Raed Saleh, šef Kluba zastupnika SPD-a u Berlinskom parlamentu. „S čuđenjem gledam kako se širi islamofobija i to u razmjerima koje si prije deset godina nismo mogli ni zamisliti."

Socijaldemokrat Saleh je musliman, praktični vjernik. Mnogi ga smatraju uzorom kad se radi o vjerskom dijalogu. Zajedno sa Jevrejskom zajednicom grada Berlina on na granici gradskih kvartova Kreuzberg i Neukölln želi ponovno podići sinagogu koju su uništiti nacisti u Kristalnoj noći prije 80 godina.

Posljednji napadi na džamije i izjave ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofer, kritički intonirane prema islamu, pokazuju koliko je težak dijalog. „Napadi na džamije su neprihvatljivi, svejedno s koje strane dolazili. Napad na džamiju, sinagogu ili crkvu je uvijek napada na kompletno društvo", pojašnjava Saleh u intervjuu za DW.

Pročitajte i: Islamofobni izgredi u Njemačkoj

Religiozna i politička radikalizacija

Statistika potvrđuje trend religiozne i političke radikalizacije u Njemačkoj. Dok na jednoj strani stopa općeg kriminala opada, u prošloj je godini broj kaznenih djela u mnogim saveznim pokrajinama opao na povijesno nisku razinu, na drugoj strani raste broj politički motiviranih kaznenih djela.

Po navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, pod pojmom „zločin iz mržnje" ("Hasskriminalität") je broj kaznenih djela između 2010. i 2016. porastao s 3.770 na 10.751 slučajeva. Posebno je velik porast broja kaznenih djela kod kojih određenu ulogu igraju religiozni motivi i politički konflikti iz inozemstva, na primjer kurdski konflikt u Turskoj. To se manifestira i kod prijetnji koje islamisti upućuju liberalnim muslimanima.

Deutschland Raed Saleh bei Zuckerfestgebet in Berlin Spandau (M. Al-Thawr)

Raed Saleh u vrijeme Bajrama u Berlinu

Porast stope društvene polarizacije ugrožava posebice židovske i muslimanske zajednice. Između 2010. i 2016. broj kaznenih djela koji počivaju na konfliktima „uvezenima" iz inozemstva, porastao je sa 120 na 404 slučaja. Kod religiozno motiviranih kaznenih djela u istom je razdoblju njih broj doslovce „eksplodirao" – s 248 na 1516 slučajeva. U prošloj je godini negativni trend nastavljen.

Pročitajte i: Zašto se Bosanci u Njemačkoj ne bave politikom?

Policija ispred sinagoga

Mora li dakle pravna država intenzivnije (za)štititi religijsku slobodu? Odgovor je: i da i ne. "Ne može se ispred svake džamije i turskog kulturnog društva postaviti jednog policajca", kaže Yunus Ulusoy iz Centra za turske studije i istraživanje integracije u Essenu. To je poprilično teško u zemlji u kojoj ima oko 2200 džamija, dodaje on.

Većina židovskih ustanova, sinagoga, škola ili vrtića, u Njemačkoj je već sad pod policijskom zaštitom. Koliko god je ta državna zaštita egzistencijalno važna, ona neće riješiti načelni sigurnosni problem – koji se „hrani" na antisemitizmu i islamofobiji, kako pokazuju iskustva pogođenih.

"Islamska udruženja su prilično jasno formulirala da bi htjeli da ih se više (po)sluša, pogotovo obzirom na te napade i podmetanja vatre", kaže Robert Lüdecke iz Zaklade Amadeu Antonio. Jedva da im se itko obratio i upitao osjećaju li se uopće sigurni, napominje on.

Manjak empatije

I Yunus Ulusoy uvijek iznova čuje žalopojke kako mnogi migranti imaju osjećaj da ih sigurnosne službe ne shvaćaju ozbiljno. "Ono što našu zajednicu smeta je apatija javnosti", kaže on. „Kad bi se takvi napadi na džamije dogodili kod nekih drugih grupa, onda bi u Njemačkoj imali sasvim drugačiju diskusiju. To je prigovor koji čujem iz turske zajednice."

Pročitajte i: Koalicioni sporazum – Migranti postaju problem

NSU-Prozess München (DW/M. Fürstenau)

Memet Kilic, poslanik iz partije Savez 90/ Zeleni

Memet Kilic, član uprave Saveznog vijeća za integraciju, kaže je imao identično iskustvo. Prije nekoliko godina ovaj političar Stranke zelenih iz Heidelberga i njegov sin su primili prijetnje smrću, i to od strane jednog bivšeg člana Saveznog vijeća za integraciju:

"Sigurnosne službe su prijetnju označile kao interni sukob u našem vijeću. Savjetovali su mi da podignem privatnu tužbu zbog uvrede, iako su mi prijetili smrću. U tom trenutku imate osjećaj da vas je pravna država ostavila na cjedilu."

Više sudaca i policajaca

Obzirom na napade na džamije, Kilic upozorava da se ne smije podcijeniti političke, iz inozemstva „uvezene" sukobe unutar turske ili neke druge zajednice.

"Pravosuđe i sigurnosne službe ne smiju olako shvatiti te stvari i okarakterizirat ih kao stvari koje se tiču stranaca", kaže on. „U protivnom će nas taj razvoj iznenaditi i jednoga dana ga više nećemo uspjeti držati pod kontrolom."

Pročitajte i: Migranti "razotkrili" probleme njemačkog školstva

Izgleda da su te opomene stigle do politike. U koalicijskom ugovoru nove savezne vlade stoji da bi se na sudovima saveznih pokrajina i na saveznoj razini trebalo kreirati novih 2000 radnih mjesta. Osim toga se sigurnosne službe želi bolje opremiti, i tehnički i financijski, a osim toga se planira i zapošljavanje oko 15000 policajaca.

Migranti i njihove zajednice nisu zadovoljni tim najavama. Oni ubuduće žele biti bolje uključeni u rasprave o unutarnjoj sigurnosti i zahtijevaju jaku državu. „Pravna država mora pokazati zube i oštro se postaviti prema onima koji ne poštuju zakone", zahtijeva Memet Kilic. „Liberalna udruženja migranata se mora i nagraditi."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije