Migranti: „Sve je bolje od Vučjaka“ | Politika | DW | 14.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Migranti: „Sve je bolje od Vučjaka“

Centri Ušivak i Blažuj u Kantonu Sarajevo još nisu adekvatno opremljeni za migranate. U program podrške uključio se i njemački THW. Migranti kažu da će ovdje „samo prezimiti“.

Centar za migrante Ušivak kod Hadžića

Centar za migrante Ušivak kod Hadžića

Abdul Rauf odmara se na stepeništu Crkve Svetog Josipa na Marijin Dvoru u Sarajevu. Na obližnjoj raskrsnici prodaje papirne maramice, a zaradu želi poslati kćerki i ženi u Pakistan. Nada se da će za njih moći učiniti više kada jednog dana stigne u Italiju. Pokazuje fotografiju dvogodišnjeg djeteta. „Dva puta sam išao u Bihać i dva puta su me vraćali. Jednom sam došao i do Slovenije, ali su me graničari uhvatili blizu italijanske granice. Vratili su me u Hrvatsku, a tamo su me tukli i vratili u BiH", priča Rauf. Sada je ponovo u Ušivku kod Hadžića i čeka  novu priliku.

Abdul Rauf pokazuje sliku svoje kćerke. Abdul želi u Italiju.

Abdul Rauf pokazuje sliku svoje kćerke. Abdul želi u Italiju.

„Kamp Ušivak bio je dobro mjesto za migrante dok nije došla grupa iz Vučjaka. Sada je gužva, neki su u neuslovnim prostorijama i još nemaju grijanje. Hrana je dobra, vode ima ali je loša. Vidim da ovi iz IOM-a (Međunarodna organizacija za migracije) rade, pa će valjda biti bolje. Morate doći da vidite", kaže Rauf. Na putu do Blažuja i Hadžića, mjesta nadomak Sarajeva, migranti su svuda. Ima ih u tramvajima, autobusima, na ulicama, po parkovima, tržnim centrima...

U Ušivku ima „sve što mu treba" - osim cipela

Do pripreme ovog teksta IOM nam nije odobrio boravak u Ušivku i kasarni Blažuj, gdje je sredinom sedmice preko noći smješteno oko 700 migranata iz Unskosanskog kantona. Većina ih je iz neuslovnog Vučjaka. Na putu srećemo bosonogog Alija koji na nogama ima samo plastične papuče. „Zdravo, kako ste", pozdravlja nas sa osmijehom, na bosanskom jeziku, a onda nastavlja na lošem engleskom: „Ovdje je mnogo bolje nego u Vučjaku, imamo sve što nam treba". Osim cipela, za koje Ali kaže da „nema para". 

Pakistanac Osman Ali kaže: 'Sve je bolje od Vučjaka'

Pakistanac Osman Ali kaže: 'Sve je bolje od Vučjaka'

Na kapiji centra Ušivak ljubazno nam stavljaju do znanja da ne možemo unutra bez odobrenja. Pri povratku u Hadžiće prati nas grupa Afganistanaca. Jedan priča da je nedavni dolazak Pakistanaca iz Vučjaka  „sve pokvario" u Ušivku. „Sada je ovo Kamp za Pakistance, a ranije je bio kamp za sve nas iz Afganistana, Sirije, Iraka...", govori, dodajući kako se migranti u Ušivku sada „ne slažu baš najbolje".

Lokalno stanovništvo zabrinuto

Stanovništvo Hadžića nije oduševljeno dolaskom novih migranata. Zineta i Munira su zabrinute, iako im nijedan migrant nikada nije učinio ništa nažao. „Strahujemo za djecu na putu od škole do kuće, kad se vraćaju po mraku. Tada mnogi migranti odlaze u Sarajevo, pa bi bilo dobro osigurati dodatne autobuse", kaže Zineta. Munira se prisjeća kako su i Bošnjaci bili izbjeglice. „Meni ih je žao. Odmah se sjetim kako je nama bilo u ratu...", kaže. 

Strahuju i stanovnici Blažuja gdje je, prije planiranog termina, smješteno oko 350 migranata iz Vučjaka. I Mustafa Rešidović se plaši za sigurnost djece. „Vidite da se svuda kreću. Evo, sada posjećuju jedni druge iz naše kasarne u Ušivak, a dolaze i iz Ušivka ovdje. Idu prugom, kraće je. Ja još nisam doživio nikakve neprijatnosti i za sad još nema nikakvih incidenata, ali zabrinuti smo, jer znamo da je bilo incidenata u Bihaću", kaže Rešidović, pokazujući nam put prema kasarni Blažuj gdje su izbjeglice smještene.

Uslovi u kasarni Blažuj

Hadžići - čekajući autobus za Sarajevo

Hadžići - čekajući autobus za Sarajevo

Nekoliko migranata pokušava se oprati u blatnjavom potoku nedaleko od kasarne. Dopuštaju da ih fotografišemo, ali ne žele govoriti o uslovima u ovom objektu. Malo dalje srećemo još jednog Pakistanca. „Ja sam Osman Ali, i prije dolaska u Blažuj bio sam u Vučjaku. Ovdje je mnogo bolje, sve je u redu, iako za neke radove treba još vremena. Postavljaju nam kontejnere za spavanje, ali imamo hranu, vodu, struju...", priča Ali.

Kasarna Blažuj još je zatvorena za vanjski svijet, ali migranti pokazuju fotografije i videozapise snimljene mobitelima na kojima se vidi unutrašnjost bivšeg vojnog kompleksa, mobilne wc-kabine, velika hala pretvorena u spavaonicu sa prostirkama po betonskom podu, dušecima na napuhavanje i vrećama za spavanje. Migranti u hali odjeveni su u zimsku garderobu. Kažu da još nema adekvatnog grijanja, a da električnu energiju dobijaju iz generatora.

Ni Crveni krst nema pristup

Pranje u blatnjavom potoku u Blažuju

Pranje u blatnjavom potoku u Blažuju

Ulazak u kasarnu Blažuj nije dopušten ni timovima Crvenog krsta, kaže za Deutsche Welle sekretarka Crvenog krsta Kantona Sarajevo Enaida Višo. Ona ističe da su volonteri ove organizacije odmah po dolasku migranata iz Unskosanskog kantona boravili u centru Ušivak gdje su pridošlim izbjeglicama pružili prvu pomoć. „Mi ne ulazimo u kampove bez najave. U Blažuju još nemamo pristup, ali smo bili u Ušivku prve noći kada su stigli migranti. Tamo smo došli na osnovu sporazuma sa IOM-om", kaže Višo.

Napominje da su uslovi u Ušivku „zadovoljavajući". „Mi smo i ranije nosili tamo pomoć i vidjela sam da su uslovi u onim kontejnerima za smještaj migranata dosta solidni, da imaju grijanje, da mogu obaviti osnovne higijenske potrebe, a imaju i hranu. Sada ne znam kakva je situacija nakon dolaska ovih 300 ili 350 migranata iz Vučjaka. Potrebno je neko vrijeme da se za sve osiguraju adekvatni uslovi", kaže naša sagovornica.

Mektić „izvršio puč na Kanton Sarajevo"

Lokalne vlasti  zamjeraju odlazećem ministru sigurnosti Draganu Mektiću zbog „iznenadnog" prebacivanje migranata u „neuslovnu" kasarnu Blažuj. Iz Vlade Kantona Sarajevo poručuju da će zbog nenajavljenog premještanja ovako velikog broja migranata „biti posljedica", pojašnjavajući da misle na zdravstvenu i sigurnosnu situaciju. Smatraju da bi adekvatnije raspoređivanje migranata u manje kampove, kapaciteta do 200 ljudi ravnomjerno raspoređenih i na drugim bh područjima po uzoru na srbijanska rješenja, bilo daleko bolje. Tvrde da je Mektić preko noći „izvršio puč na Kanton Sarajevo".

Kapija kasarne u Blažuju gdje je smješteno 350 migranata iz Vučjaka

Kapija kasarne u Blažuju gdje je smješteno 350 migranata iz Vučjaka

Oko 750 migranata smješteno je sredinom sedmice u prihvatni centar Ušivak i u kasarnu Blažuj, nakon što je kamp Vučjak kod Bihaća zatvoren zbog nehumanih uslova. Nevladine organizacije, među kojima i njemačka Fondacija Konrad Adenauer, pozdravile su zatvaranje Vučjaka. „Uslovi u Kampu Vučjak vrijeđali su ljudsko dostojanstvo. Uslovi takvog smještaja bili su neprihvatljivi, kao i radni uslovi Crvenog križa Bihaća koji su bili izuzetno teški", kazao je direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Sven Petke.

Sven Petke: „Teret migrantske krize trebaju snositi i u RS-u i u FBiH i u kantonima"

On smatra da je sadašnji smješaj migranata u Ušivku i Blažuju „bolje rješenje". „THW (Technisches Hilfswerk) iz Njemačke, već je potvrdio podršku u ovom poduhvatu i počeo pomagati", naglašava Petke. Direktor Konrad Adenauer za BiH vjeruje da bi svi u ovoj zemlji trebali podjednako snositi teret migrantske krize. „Teret migrantske krize podjednako trebaju snositi državni nivo BiH, Federacija BiH, Republika Srpska (RS), kao i kantoni. To je dužnost i obaveza svake države, pa tako i BiH", kaže Sven Petke za DW.

Međutim, RS i federalni kantoni sa hrvatskom većinom protive se smještaju migranata na „svom" području. Migranti koji u BiH uglavnom stižu iz Srbije i Crne Gore i, kako kažu, bez problema prolaze kroz RS, nadaju se da će upravo preko hrvatske granice stići do Evropske unije. Svi sa kojima smo razgovarali tvrde da će u Blažuju i Ušivku „samo prezimiti". Pakistanac Abdul Rauf, s početka naše priče, kaže da jedva čeka proljeće kada će se i treći put zaputiti prema Bihaću, pa preko hrvatske granice. „Putujem dvije godine i četiri mjeseca preko Afganistana, Irana, Turske, Grčke, Makedonije i Srbije. Preplivao sam Drinu da bih ušao u BiH. Moram doći do Italije. Od toga zavisi budućnost moje porodice", kaže Abdul Rauf.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu