Migranti na putu iz BiH za Hrvatsku: Mine preko Plješevice? | Politika | DW | 14.06.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Migranti na putu iz BiH za Hrvatsku: Mine preko Plješevice?

Nepristupačan teren preko Plješevice ali i veliki broj mina koji je ostao na ovom bivšem području razgraničenja pokazuje da migrante, koji nastoje da se pošto poto dokopaju Hrvatske i EU, ne čeka ništa dobro.

Visoke temperature vazduha posljednjih dana u BiH uzimaju danak i u migrantskim centrima na sjeverozapadu zemlje.  Higijena je na najnižem nivou, smrad koji se širi iz kruga centra “Bira” je nesnosan. Srećemo grupu momaka iz Pakistana koji su riješeni da što prije krenu preko Plješevice prema Hrvatskoj i dalje preko Slovenije u Italiju.

“Na putu smo već godinu i po. Pakistan, Iran, Turska, Grčka, Makedonija, Srbija i sada BiH. Svagdje smo imali dobre uslove. Imali smo vodu, hranu i kakav- takav smještaj. Ovo je katastrofa. Ležimo ovdje na otvorenom, vodu dovoze u cisternama i napajaju nas kao stoku. Nekoliko puta smo pokušali da pređemo i hrvatska policija nas je vratila. Uzmu nam telefone, pregledaju, neke vrate - neke ne. Idemo opet. Nećemo odustati”, pričaju u glas tri Pakistanca koji pakuju stvari ispred prihvatnog centra “Bira” u Bihaću. 

Mine i vodiči

Na tom putu ništa dobro ih ne čeka. Nepristupačan teren preko Plješevice ali i veliki broj mina koji je ostao na ovom područjju, s obzirom da se radi o terenu koji je u proteklom ratu bio linija razgraničenja. Prema riječima pojedinih mještana Bihaća sa kojima smo razgovarali, nezvanično nam govore da na tom nepristupačnom terenu ima i tijela migranata koji su nastradali upravo od mina, na putu prema Hrvatskoj, još tokom zimskih mjeseci. U policiji nam nisu mogli potvrditi ovu informaciju ali su nam rekli da je to nadležnost Granične policije a "ukoliko tako nešto zaista i postoji da bi neko do sada to i prijavio”.

Bosnien Migranten werden an die Grenze mit EU-Land Kroatien verlegt (DW/Dragan Maksimovic)

Za nove migrante IOM organizuje šatore ispred hala, u kojima je smješten najveći broj novopridošlih

Kako bi izbjegli moguća minska polja preko Plješevice, migranti se sve više odlučuju na plaćanje vodiča kako bi ih proveli kroz određene dionice puta i osjetljive lokacije. Ti vodiči su u velikom broju sami migranti, koji su ili ranije prešli i utvrdili rutu pa se vratili kako bi vodili grupe za novac ili im samo prodaju mape sa ucrtanom rutom za siguran prelazak granice.

“Da, znamo za to. Postoje osobe koje prodaju te lokacije sa mapama ili su vodiči. Cijena varira, od 100 do 400 eura u zavisnosti od veličine grupe kojoj se daje takva ponuda”, priča nam jedan iz grupe migranata u gradskom parku, dok mu ostali nešto govore povišenim tonom, nakon čega kreću dalje put granice.

Vučjak – neuslovna deponija

Uskoro će svi otići iz grada, odnosno okoline prihvatnih centara. Crveni krst Bihaća počinje sa postavljanjem šatora na lokaciji Vučjak, koja se nalazi nedaleko od granice sa Hrvatskom.

"Danas krećemo sa postavljanjem privremenog kampa na lokaciji Vučjak. Mi ćemo nakon završetka ove faze izgradnje uključiti i prehranu i podjelu odjeće i higijenskih artikala. Za sada je smještajni kapacitet 400 lica ali vršiće se dalje širenje te lokacije”, kaže Selam Midžić, sekretar Crvenog krsta Bihaća.

Bosnien Migranten werden an die Grenze mit EU-Land Kroatien verlegt (DW/Dragan Maksimovic)

Lokacija Vučjak: Crveni krst podiže privremeni kamp za migrante tik uz granicu sa Hrvatskom

Radi se o lokaciji koja je udaljena od Bihaća desetak kilometara, odmah ispod Plješevice.  To je i bivša deponija smeća koja je sada “sređena” teškom mehanizacijom, na koju su kamioni počeli dovoziti kamen. Na toj lokaciji nema vode, struje, postoji svega nekoliko vikendica u blizini. Za migrante jedina "dobra” stvar u svemu tome je što je kamp na ruti kojom migranti idu prema granici, odnosno u blizini graničnog pojasa. Sa tim se međutim ne slažu prefstavnici Delegacije EU u BiH, iz koje su saopštili ranije da je lokacija neuslovna, posebno zato što je nadomak Hrvatske, odnosno EU.

Vlada USK: “Nema sukoba sa međunarodnom zajednicom”

Vlast Unsko-sanskog kantona ne misli da je situacija problematična. Premještanje migranata kreće čim se postave šatori a to je u naredna dva do tri dana, kaže  ministar policije Unsko- sanskog kantona, Nermin Kljajić. On pojašnjava da nema nikakvog sukoba između Unskosanskog kantona i Evropske delegacije.

"Podržavamo i inicijative da se otvaraju drugi prihvatni centri, da se rastereti kanton, mi smo tako shvatili poruku Delegacije EU u BiH. I nadam se da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak na državne organe da konačno ovo pitanje rješavamo kroz institucije. Nema nikakvog sukoba kantona i međunarodne zajednice. A čim šatori budu postavljeni mi krećemo sa premještanjem migranata”, kaže ministar policije Unsko- sanskog kantona, Nermin Kljajić.

Bosnien Migranten werden an die Grenze mit EU-Land Kroatien verlegt (DW/Dragan Maksimovic)

Ministar policije Unsko-sanskog kantona Nermin Klajić: "Nema nikakvog sukoba između kantona i međunarodne zajednice"

Sukoba, netrpeljivosti i ogorčenosti međutim ima izmešu migranata i lokalnog stanovništva u kantonu. Migranti se žale na uslove u smještajima i IOM, a  lokalno stanovništvo je ogorčeno, ne toliko intenzitetom, koliko dužinom trajanja ovog problema i činjenicom da je grad već dvije godine praktično okupiran od strane migranata.

Bezbjedost u brojkama

Neki građani smatraju da policijski sat nije napravio veliki preokret. “Živa katastrofa.Taj policijski čas je uveden ali u praksi to baš i nije vidljivo”, kaže jedan od prolaznika.  "Ova, pod navodnim znacima najezda migranata je previše za naš grad i kanton. Najbolje rješenje bi bilo da vlast, ako je u mogućnosti, zatvori granice ovog kantona”, kaže drugi prolaznik. "Na ulicama ima nekad više migranata nego lokalnog stanovništva" primjećuje stanovnica Bihaća i dodaje: "I ja sam bila izbjeglica i znam da im nije lako. Ali situacija je postala nepodnošljiva. Ne znam, nek im nađu neki smještaj, ne bi trebali ostati u gradu”.

U brojkama ta bezbjednosna situacija izgleda ovako. U prvih pet mjeseci ove godine policija je evidentirala 130 prijavljenih krivičnih dijela migranata, 78 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i preko 400 različitih incidentinih situacija, koje nisu sprovedene kao krivično djelo, rekli su nam u policiji. U procentima, to je oko 20 odsto od svih krivičnih dijela počinjenih u Unsko sanskom kantonu. Ukoliko se radi o težim krivičnim djelima, traži se od Službe za poslove sa strancima da ta lica budu deportovana u zemlje iz kojih dolaze.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije