Među povratnicima iz Njemačke najviše Albanaca

55.000 ljudi je 2016. godine uz financijsku pomoć Njemačke napustilo tu zemlju i vratilo se u svoju domovinu, piše Süddeutsche Zeitung (SZ) pozivajući se na procjene Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice. SZ tako navodi da je od toga 25.000 ljudi prisilno vraćeno i da se time glavnina od 55.000 osoba vratila dobrovoljno. "Većina ih potječe sa Zapadnog Balkana, oni nemaju šanse za dobivanje prava na stalni boravak u Njemačkoj i tako su vjerojatno preduhitrili vlastiti izgon. Dobrovoljni povratci za sve strane imaju prednosti: oni su humaniji nego izgoni, zato što policija ne dolazi po ljude u noći, već se oni svjesno odlučuju za povratak kući. Osim toga, te migrante se ne kažnjava s višegodišnjim zabranama ulaska u Njemačku. Vlasti na taj način ujedno štede. Tko ipak ponovno dođe u Njemačku s namjerom ostanka, u pravilu mora vratiti novac koji je dobio za dobrovoljni povratak", piše SZ navodeći ujedno da se 15.000 ljudi do studenog ove godine vratilo ili je vraćeno u Albaniju, što je najveća skupina iz neke zemlje koja se ove godine vratila u domovinu, kao i da nakon toga sa po otprilike 5.000 povratnika slijede Srbija, Irak i Kosovo.

"Novčana premija" za one koji se odluče na dobrovoljni povratak

Neue Osnabrücker Zeitung (NOZ) s tim u svezi piše da se povećao i broj onih koji su na granicama odbijeni, odnosno kojima je zabranjen ulazak u Njemačku. Pozivajući se na navode Savezne policije, NOZ navodi da je njemačka policija ove godine blizu 20.000 izbjeglica vratila s granice. "Time se broj odbijenica na državnim granicama, u zračnim lukama i morskim lukama više nego udvostručio u usporedbi s prošlom godinom. 2015. godine je skupini od blizu 9.000 migranata zabranjen ulazak u Njemačku", pojašnjava NOZ, dodajući da su većina onih, kojima je zabranjen ulazak u Njemačku, afganistanski državljani (3695). Nakon njih slijede Sirijci (2142), Iračani (1794) i Nigerijanci (1237).

Süddeutsche Zeitung (SZ) pored brojki o povratcima, donosi i brojke o tome koliko izbjeglice dobiju za dobrovoljni povratak, pri čemu je najavljeno da će iznos takozvanog "startnog novca" biti veći ukoliko se netko ranije odluči dobrovoljno vratiti, odnosno i prije nego što stigne odluka o dobivanju ili nedobivanju azila. SZ tako navodi teoretski primjer: "Ukoliko se jedna petočlana obitelj prije uručivanja negativnog odgovora na zahtjev za azil odluči na povratak, može dobiti 4.200 eura - dodatno uz tzv. osnovnu pomoć u koju su uključeni putni troškovi, putni džeparac kao i jedna jednostavna startna pomoć koja, ovisno o zemlji i starosti djece, može iznositi 1.000 do 3.000 eura."

 

Dodik i problemi oko vize za SAD

Jednoj sasvim drugoj temi se posvećuje austrijski list Der Standard. List, naime, piše o navodima Milorada Dodika o tome da mu je uskraćena viza za SAD te da zbog toga ne može otići na inauguraciju novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, iako je, kako kaže, bio pozvan u Washington. Informaciju o odbijanju vize za SAD je bh. ministar vanjskih poslova Igor Crnadak, međutim, demantirao. "Odgovarajuće zahtjeva od strane Dodika nikad nije bilo, kazao je Crnadak. "No, bilo kako bilo, Dodik - koji neumoljivo vrbuje za srpsku republiku bez Bosne i Hercegovine - ubuduće želi putovati samo još sa srbijanskom putovnicom. Time je neizravno potvrdio da koristi i bh. diplomatsku putovnicu. To je u BiH izazvalo negodovanje zbog toga što Dodik stalno ističe da Bosnu i Hercegovinu ne smatra samostalnom državom", zaključuje Der Standard.

 

Nazif Mujić želi opet u Njemačku

O jednom poznatom povratniku iz Njemačke piše Tageszeitung (taz). Naime, o Nazifu Mujiću, dobitniku Srebrnog medvjeda na Berlinaleu za ulogu samog sebe u filmu "Berači željeza". No, ta nagrada je Mujićevoj obitelji donijela prije svega probleme, piše taz i pojašnjava: "Susjedi u sirotinjskoj četvrti, u kojoj Mujići žive, sa svoje dvije kćerke nisu mogli vjerovati da je glumac dobio samo 1.300 eura gaže. Drugi skupljači željeza nisu mu više dali da radi. Zbog toga su Mujići u studenom 2013. otišli ponovno u Berlin i zatražili azil. Ali, siromaštvo nije razlog za dobivanje azila. U travnju 2014. je obitelj zatim dobrovoljno otišla iz Njemačke kako bi izbjegla izgon. Nazad u bh. siromaštvo. Mujić je sada prodao svog srebrnog medvjeda. 'Morao sam to uraditi', obrazložio je on taj korak za portal klix.ba, 'svaki dan gledam tu srebrnu figuru, dok moja djeca nemaju što jesti.' U siječnju želi ponovno otići u Njemačku i sa svojom obitelji ostati tu. 'Ovdje u BiH se svi žele fotografirati sa mnom i s medvjedom - ali pomoći mi ne želi nitko', kazao je Mujić."