Merkelova i Steinmeier pozivaju na krizni samit

Više od 30 milijardi eura "težak" je vladin paket mjera za poticaj gospodarskog rasta u iduće dvije godine, što su ga prošlog tjedna usvojila oba doma njemačkog parlamenta. No, prema ocjeni stručnjaka, taj iznos neće biti dovoljan za učinkovito suzbijanje vjerojatno najteže ekonomske krize u zemlji od Drugoga svjetskog rata naovamo. Zato nema dana da se političari i privrednici ne oglase novim prijedlozima i zahtjevima za odlučnijim odupiranjem države recesiji. Milijarde eura za modernizaciju škola i sveučilišta zahtijeva konzervativna ministrica prosvjete Annette Schavan (Anete Šavan). Svakom građaninu i do 500 eura na ruke radi poticanja domaće potrošnje predlažu iz Socijaldemokratske stranke. Na osjetnom smanjenju poreza već početkom iduće godine ustraje bavarska Kršćansko-socijalna unija... U redovima vladajuće koalicije, ali i među oporbom i stručnjacima, ne jenjava rasprava o nužnosti dopunskih mjera za jačanje ekonomije. Jer, zemlji, prema nekim procjenama, predstoji nezapamćena recesija. No, mišljenja o njezinim razmjerima se duboko razilaze.

Prekasno za konkretne odluke?

To je tek jedan od razloga zašto kancelarka Angela Merkel trenutno zazire od dubljeg proračunskog zaduženja u cilju oživljavanja konjunkture. Ona najprije želi sagledati učinak dosadašnjih mjera, ali je za sljedeći vikend ipak sazvala kriznu sjednicu resornih ministara, predstavnika banaka i privrednih znanstvenika kako bi "analizirali situaciju". Konkretne se odluke, međutim, ne očekuje prije izvanrednog sastanka koalicijskog odbora početkom iduće godine. Mnogi se boje da bi tada već moglo biti prekasno. Sve što je dosad učinjeno, kaže čak i jedan od vodećih vladinih savjetnika, "nije dovoljno". "Znamo da programi ulaganja daju učinka samo ako se kreću u rasponu od pola do jedan posto bruto domaćeg proizvoda. To bi značilo oko 25 milijardi eura", pojašnjava Bert Rürup, član skupine takozvanih "gospodarskih mudraca". Većina mjera o kojima se ovih dana javno raspravlja, prema njegovu mišljenju, ne bi bitno doprinijela izlasku iz krize, dodaje Rürup te zaključuje: "Idealna bi bila kombinacija poreznih čekova u iznosu manjem od 500 eura po osobi početkom iduće godine, te opsežnog investicijskog programa."