Merkel, Putin i politička saradnja | Evropa | DW | 02.05.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Merkel, Putin i politička saradnja

Njemačka kancelarka Angela Merkel putuje u Rusiju gdje će razgovarati sa Vladimirom Putino: o Ukrajini, Siriji i drugim temama koje operećuju njemačko-ruske odnose. Da li je Putin zainteresovan za razmjenu mišljenja?

Krajem aprila 2015. godine je više poslanika njemačkog parlamenta (Bundestag) dobilo e-mail za koji se činilo da dolazi od UN. Bez ikakve sumnje su otvorili dodatak tom E-mailu i na taj način u parlament pustili digitalnog špijuna koji se tu zadržao nekoliko sedmica i imao uvid u veliki broj povjerljivih informacija.

Trebalo je dosta vremena da se štete poprave, a još duže da se o tome javno počne govoriti. Stvar je veoma neugodna: prema onome što je danas poznato, njemački parlament je bio žrtva hakerskog napada iz Rusije. Ako se u tom slučaju radilo o tome da se dobiju informacije iz i o Njemačkoj, onda je u januaru 2016. godine bio obrnut slučaj: o Njemačkoj su raširene lažne informacije. Povod je bio „Slučaj Lisa“: 13-godišnja djevojčica iz Njemačke, porijeklom iz Rusije, noćila je kod prijatelja. Ruski mediji su tvrdili da su djevojčicu kidnapovali i silovali arapski izbjeglice. Rusi u Njemačkoj su izašli na ulice i demonstrirali protiv navodnog manjka sigurnosti u Njemačkoj. Nakon što je cijeli slučaj razjašnjen sa stručne strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je okrivio njemačke vlasti da „pravu istinu premazuju iz unutrašnjopolitičkih razloga“.

Njemačka na meti Rusije

Oba slučaja su primjeri koju kritičku ulogu u Rusiji ima Njemačka. Razlozi za to su jasni, izjavio je Janis Sarts, direktor „NATO Strategic Communication Centre of Excellence" u intervjuu za „Frankfurter Allgemeine Zeitung": „Njemačka je vodeća sila u Evropi. U toj ulozi Njemačka osigurava da Evropa kao takva opstane.“ Prema ruskom tumačenju jedna takva Evropa slabi poziciju Rusije zbog čega ona uzvraća udarac, kazao je Sarts i dodao da je još jedan od razloga što Njemačka ne želi dozvoliti da Rusija nakon Krima anektira daljnje teritorije.

Njemački ministar vanjskih poslova (desno) u gostima kod kolege iz Rusije (lijevo)

Njemački ministar vanjskih poslova (desno) u gostima kod kolege iz Rusije (lijevo)

Angela Merkel se u Sočiju ovoga utorka prvi put u posljednje dvije godine na ruskom tlu  sastaje s predsjednikom Putinom. Merkelova i Putin će razgovarati o ratu u Siriji, konfliktu u Ukrajini kao i planiranom samitu G20 u Hamburgu. Na dnevnom redu će se možda naći i ruski pokušaj uticaja na javno mnjenje u Njemačkoj.

Kancelarkina poruka bi trebala biti jasna, pretpostavlja Gernot Erler, opunomoćenik njemačke vlade za Rusiju: "Neprihvatljivo je miješanje u stvari druge zemlje na takav način – ilegalnim metodama kao što su prisluškivanje ili hakerski napadi. Mislim da je rusko vodstvo svjesno šta bi značilo za njemačko-ruske odnose, ako bi takve metode poduzelo ili podržalo".

Njemačka želja za dijalogom

Njemačka pridaje veliki značaj odnosima sa Rusijom. Pred kancelarkin polazak u Rusiju je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert rekao da Savezna vlada teži tome da “uključi Rusiju u donošenje konstruktivnih rješenja“. Da je to prioritet upravo u teškim vremenima tvrdi i stručnjak za Rusiju Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). On je za DW izjavio da „Angela Merkel nije jedina koja putuje u Rusiju. Ministar vanjskih poslova je već boravio tamo, a predsjednik Njemačke planira putovati u Rusiju. Čini mi se da trenutno postoji inicijativa da se uspostave razgovori sa ruskom stranom.“

Na ruskom dnevnom redu je međutim najviši cilj povećanje vanjskopolitičkog značaja zemlje. Rusija je od „slabog upravljača krizom“ postala „aktivni dizajner“ međunarodnih konflikta, smatra Sabine Fischer iz berlinske fondacije Nauka i politika (SWP). To se pokazuje kako u Siriji, tako i Ukrajini, kaže ona. Za njemačku vladu su prije svega nezakonita aneksija Krima i destabilizacija na istoku Ukrajine "dvije važne teme koje opterećuju odnose“, kaže Steffen Seibert.

Kako bi povećala uticaj u Evropi i demonstrirala međunarodnu moć, Moskva je svjesno iskoristila krize ili čak izazvala sukobe, dodaje Sabine Fischer i ističe da se zbog toga EU nalazi pred velikim izazovima. „EU se ne može upustiti u novu podjelu Evrope koja bi bila po želji Rusije bez podrivanja vlastitih normi i vrijednosti, kao i rizikovanja dalje nestabilnosti sa svojim susjedima. Nezakonito i nehumano ponašanje Rusije u konfliktnim regionima se također ne može tolerisati."

Za Njemačku i EU će se biti teško ponovo uključiti u konstruktivan dijalog sa Rusijom, piše Fischerova i poručuje: „Njemačka i EU se trebaju koncentrisati na to da se konfliktni menadžment provodi na lokalnom nivou kao i da se ublaže humanitarne patnje ljudi."

 

Preporuka redakcije