Merkel i Makron: Dugovi za Evropu | Evropa | DW | 19.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Merkel i Makron: Dugovi za Evropu

Njemačka i Francuska postigle su dogovor o korona-fondu za obnovu. On predviđa da Evropska komisija preuzme dug od 500 milijardi evra, kako bi direktno pomogla zemljama koje su najteže pogođene korona-krizom.

„Ovo je najteža kriza u istoriji Evrope“, rekla je Angela Merkel i dodala da ta kriza zahtijeva odgovore. Kako bi se iz nje izvukli ojačani, neophodna je saradnja, istakla je njemačka kancelarka. A ako se Njemačka i Francuska slože, to bi moglo da utiče na mišljenje 27 zemalja-članica EU, među kojima je prethodnih sedmica bilo velikih rasprava. Zajedno sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, kancelarka Angela Merkel zahtijeva da EU iz svog budžeta stavi na raspolaganje 500 milijardi evra za fond za obnovu od posljedica korona-krize, i da se u skladu sa tim i zaduži.Pročitajte još: Paket pomoći EU: Solidarnost neophodna na obje strane

Nakon nekoliko teških video konferencija, na kojima su se mišljenja vlada EU dramatično razilazila i kada dogovor jedva da je bio moguć, Merkel i Makron sada pokušavaju da pokrenu njemačko-francuski motor. „To je strateška promjena“, objasnio je Makron zajednički prijedlog da se milijarde iz evropskog budžeta isplate zemljama-članicama EU koje su najteže pogođene posljedicama korona-krize.

Novac iz budžeta umjesto kredita

To bi trebalo da udovolji zahtjevu Italije i drugih zemalja južne Evrope da se njihov državni dug ne opterećuje dodatno. Vlade u Madridu i Rimu najenergičnije se zalažu za pomoć iz evropskog lonca, ali traže najmanje dvostruko više novca nego što je sada predloženo. Merkel i Makron im barem obećavaju novac iz budžeta umjesto kredita.

Đuzepe Konte

Italija i Španija traže dvostruko više od predložene sume

Novac bi trebalo da dobiju „najteže pogođeni sektori i regioni“, naglašava francuski predsjednik. Tako bi recimo teško pogođena italijanska turistička privreda mogla da dobije direktnu pomoć. Detalje bi trebalo da razradi Evropska komisija u Briselu, jer ona već ima iskustva sa raspodjelom kohezionih fondova, koji obično pomažu siromašnijim regionima i tako jačaju povezanost EU.

Njemačka kancelarka pritom pominje i buduću održivost EU – ona smatra da je važno ne samo održati postojeće evropske industrije u životu, već istovremeno ulagati i u digitalizaciju. „Digitalizacija, Zeleni dogovor (Green Deal), borba protiv klimatskih promjena“ – kancelarka navodi planove koji su bili na programu prije korone. Koliko će međutim novca biti izdvojeno za očuvanje postojećih, a koliko za buduće tehnologije – to će morati kasnije da se razmotri.

Unuci će vraćati novac

Kancelarka je priznala da tehnički nije bilo lako izraditi ovaj plan, ali kada je riječ o njegovoj primijeni, o tome još moraju da odluče nacionalni parlamenti. Prema nedavnoj presudi njemačkog Saveznog ustavnog suda, trebalo bi biti pravno oprezan. Tako će i Bundestag glasati o odobravanju novog evropskog budžeta, a to će uticati i na dodatni finansijski obim korona-fonda za obnovu. Korona-kredit EU trebalo bi da traje do dvadeset godina – kancelarka spominje „veoma dug period". Dugove će dakle otplaćivati djeca i unuci. Udio Njemačke u budžetu EU iznosi 27 procenata.Pročitajte još: Korona kriza: Zašto su Nijemci protiv euroobveznica?

Sada, tokom prve faze, u planu su povećani doprinosi zemalja EU od oko 50 milijardi evra. Na osnovu toga bi predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na finansijskim tržištima trebalo da poveća dugove do 500 milijardi evra. Još uvijek je nejasno kako pravnici u Briselu misle da riješe taj veliki pravni problem, jer evropski ugovori zabranjuju evropskim institucijama da prave dugove. Već se naziru sljedeće tužbe pred najvišim sudovima.

Ursula von der Leyen (Getty Images/AP/K. Tribouillard)

Ursula fon der Lajen

Ostati politički funkcionalan

Francuski predsjednik i njemačka kancelarka jasno su stavili do znanja da je, kada je riječ o tom fondu, važno pokazati političku sposobnost djelovanja. Nakon finansijske krize oporavak se odvijao asimetrično, podsjetio je Makron. Pojedine zemlje-članice EU morale su da se posegnu za oštrim merama. I sada ima ljudi koji novu krizu koriste kao izgovor za napade na demokratske ideje i temelje Evrope. „Ponekad je teško, pred nama je mnogo laži i napada. Ali ne smijemo da posustajemo i moramo da preuzmemo veće rizike“, to je u središtu zajedničke inicijative.

#EUROPEO: Dobitnici i gubitnici pandemije

I Angela Merkel se osvrnula na ekstremne i ekstremističke pozicije na demonstracijama i društvenim mrežama: „Ima ljudi koji ne žele snažniju Evropu“. Kriza je takođe i vrijeme borbe i zato bi pozicije trebalo da budu jasne: „Postoje teorije zavjere, ekstremno desničarske i ekstremno ljevičarske teorije. Sa njima se svakodnevno suočavamo.“ Kancelarka i predsjednik su tako izrazili nezadovoljstvo zbog talasa mržnje i otpora koji se trenutno mogu vidjeti.

Između sumnje i priznanja

Prva reakcija iz Evropskog parlamenta bila je skeptična kada je riječ o obimu njemačko-francuske inicijative. Evropski parlament je zahtijevao četvorostruko više novca, naime, dva biliona evra za fond za obnovu: „Pored fonda za obnovu. potreban nam je strukturalno ojačan budžet EU. Isključivo se oslanjati na rješenje od dvije do tri godine (što se odnosi na trajanje fonda), neće biti dovoljno“, objašnjava stručnjak za budžetska pitanja stranke Zelenih Rasmus Andresen. On se pita i da li će Merkelova i Makron dobiti podršku ostalih zemalja.

Poslanički klub Alternative za Njemačku (AfD) u Evropskom parlamentu ukazuje na član 311 Ugovora, kojim se zabranjuje zaduživanje. „Merkel i Makron zaobilaze, iskrivljuju i krše evropsko pravo“, navodi poslanički klub AfD.

S druge strane, Evropska komisija pozdravlja plan Pariza i Berlina, ocjenjujući da je to pravi put. Na toj bazi Komisija će sljedeće sedmice konačno moći da predstavi svoj plan za budžet EU – uključujući i korona-fondove – koji je još početkom maja trebalo da bude predstavljen. Sada je barem jasno da su na njenoj strani dvije velike zemlje-članice, što donekle olakšava težak zadatak.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android