1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mektić: „Neće se ponoviti slučaj Alžirske grupe“

Samir Huseinović
8. april 2018

Hoće li i BiH, nakon Kosova, izručiti „gülenovce“ Turskoj? Zvaničnici obećavaju da će poštovati Ustav i zakone BiH, ali analitičari nisu ubijeđeni u njihovu iskrenost i sposobnost.

https://p.dw.com/p/2vdyM
Dragan Mektić
Foto: DW/Z. Ljubas

Nakon što je Kosovo nedavno deportovalo šestoricu Turaka koje Ankara smatra sljedbenicima Fethullaha Gülena, mediji izvještavaju da su i pojedini turski državljani u BiH suočeni s prijetnjom izručenja. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je za Deutsche Welle da „BiH i Turska imaju komunikaciju u vezi s tim pitanjem i da BiH postupa u skladu sa molbama i zahtjevima iz Turske". „Taj postupak je u operativnoj fazi i ne mogu vam otkriti detalje, ali mogu garantovati da će sve što ćemo u tom smislu učiniti biti u skladu sa Ustavom i zakonima BiH. Bez obzira na to o kakvim se zahtjevima i molbama radi, mi ih nećemo ispuniti, ako to ne bude u skladu sa našim Ustavom i zakonima", poručio je Mektić. 

Ilustracija: američki vojnici vode zatvorenika u lisicama u zatvoru u Guantanamo Bay na Kubi
Pripadnici Alžirske grupe su izručeni uslijed pritiska SAD-a na bh. vlastiFoto: Getty Images/J. Moore

Ministar sigurnosti je dodao da se Bosni i Hercegovini ne može ponoviti slučaj „Alžirske grupe“, jer će se postupati u skladu sa zakonom, ali i propisima koji reguliraju međudržavnu saradnju na sigurnosnom planu. „BiH je članica Interpola i ako se putem Interpola za nekim raspiše potjernica, onda je to za nas postupanje u skladu sa zakonom. Ne znam hoće li to ličiti na slučaj 'Alžirske grupe', ali sam siguran da će naši postupci biti u skladu sa propisima BiH i propisima međunarodnih organizacija kojima smo mi pristupili. Da li će se nešto dogoditi u tom smislu, ne mogu prejudicirati, ali morate znati da države svakodnevno jedna od druge traže krivično-pravnu i međunarodnu pomoć. Mi ne možemo a priori odbiti zahtjev Turske za neku pomoć, ali sve mora biti u skladu s našim zakonima i interesima BiH“, ističe Mektić.

U BiH se mnogo toga podređuje interesima „velikih“ sila

Analitičari, međutim, sumnjaju u sposobnosti domaćih zvaničnika i njihove namjere u pogledu zaštite zakona i Ustava. Politička komentatorica iz Sarajeva Ivana Marić kaže da BiH nije nikakva velesila, zbog čega se ova država ponekad nađe u situaciji da odluke donosi u skladu sa željama velesila. „Srpska strana u BiH često, ako ne i uvijek, udovoljava zahtjevima susjedne Srbije i Rusije, hrvatska strana odluke prilagođava Hrvatskoj, bošnjačka strana Turskoj, a svi zajedno SAD-u i evropskim velesilama. Kada sve to saberemo, dođemo do zaključka da mnoge stvari iz domena vanjske, ali i unutrašnje politike ne donosimo u skladu sa interesima BiH, već u skladu sa interesima onih koje ne želimo razljutiti ili kojima se želimo dodvoriti. Pri tome zaboravimo na patriotizam, važeće pravne norme, interese građana, pa čak i osnovna ljudska prava državljana BiH, a posebno državljana drugih država", kaže Ivana Marić za Deutsche Welle.

Ivana Marić, portret
Marić podsjeća da se pri "udovoljavanju" zahtjeva velesilama zaboravlja čak i na ljudska pravaFoto: privat

Ona podsjeća kako su vlasti BiH pogazile ljudska prava pripadnika tzv. Alžirske grupe 2002. godine kada su ih isporučile SAD-u gdje su završili u ozloglašenom zatvoru Guantanamo. „Zlatko Lagumdžija, koji je tada bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH, naveo je da su imali nalog iz Bijele kuće da preuzmu ovu skupinu uz prijetnju da će se Sjedinjene Američke Države povući iz BiH i da će BiH biti ostavljena bez podrške SAD-a. Ne znam da li je strašnije to što je SAD prijetnjom ostvarila svoj cilj ili što su bh. vlasti, da bi udovoljile Amerikancima, pogazile naš pravni sistem. S druge strane, ta ista Amerika je odbila da uradi isto za Tursku vezano za njihov zahtjev Bijeloj kući da uhapse i isporuče Fethullaha Gülena. Sjedinjene Američke Države su odbile uraditi to po cijenu pogoršavanja i zaoštravanja odnosa sa Turskom. Odmah nakon pokušaja puča i u BiH se osjetio progon 'gülenovaca', kako zovu osobe koje dovode u blisku vezu sa Fetullahom Gülenom. I pored jako bliskih, pa i familijarnih odnosa između Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, Stranka demokratske akcije (SDA) nije uspjela u prvom mahu udovoljiti Erdoğanu i protjerati sve 'gülenovce', te pozatvarati sve što se nalazi u njihovom vlasništvu. Međutim, vremenom im je to sve više polazilo za rukom, pa je nedavno i Univerzitet Burch, koji im je najviše smetao, prešao u britanski posjed“, tvrdi Ivana Marić.

Erdoğanova očekivanja

Priču o izručivanju „gülenovaca" aktuelizirala je nedavna deportacija šestorice turskih državljana sa Kosova. Premijer Kosova Ramush Haradinaj je zbog toga smijenio ministra unutrašnjih poslova i šefa obavještajne službe, te trpi žestoke kritike turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. „Na redu je BiH i logično je da Erdoğan od svog bliskog prijatelja Bakira Izetbegovića očekuje sličnu uslugu koju je dobio od kosovskih vlasti. Problem je što SDA ne može sama donijeti odluku o tome, posebno što je pri raspodjeli vlasti pravosuđe uzela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), a sigurnost Savez za promjene. Nadamo se da će, kao što ističe Dragan Mektić, BiH poštovati sopstvene zakone i da ovaj put bh. vlasti neće pogaziti nečija ljudska prava kako bi se dodvorili 'velikanima'“, kaže Ivana Marić.

Kosovski učenici na protestu drže transparent na kojem stoji: "Free our teachers" (pustite naše nastavnike na slobodu)
Kosovski učenici su protestirali protiv izručenja njihovih nastavnikaFoto: Getty Images/AFP/A. Nimani

Ankara optužuje imama Muhameda Fethullaha Gülena i njegov pokret Hizmet (služenje, tur.) za organiziranje neuspješnog puča u Turskoj 2016. godine. Tada su se na udaru kritika Erdoğanovih simpatizera našle i obrazovne institucije u BiH „Bosna Sema“ koje se dovode u vezu sa liderom Hizmeta. Mišljenja analitičara o djelovanju Fethullaha Gülena su podijeljena. Na Zapadu ga smatraju pobornikom „umjerenog islama“, dok pojedini analitičari u BiH tvrde da Hizmet djeluje „zavjerenički“, svrstavajući ga u red „sumnjivih sekti“ koje djeluju u ovoj zemlji.