1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMađarska

Mađarska: „Trećerazredno novinarstvo“

Stefan Osvat
15. august 2020

Samo rijetki mediji u Mađarskoj ne popuštaju pod političkim pritiskom. Najveći dio takvih medija krpi kraj sa krajem.

https://p.dw.com/p/3gzv7
Foto: DW/S. Ozsváth

Nezavisni informativni portal 24.hu  pokazuje još uvijek video iz redakcije konkurentskog portala Index.hu, na kojem se vidi tamošnji glavni i odgovorni urednik Sabolč Dul. On objašnjava da su ga otpustili i da su prvo htjeli da kupe njegovo ćutanje. Dul se usprotivio prestrukturiranju informativnog portala sa najviše klikova u Mađarskoj.

U martu ove godine je oligarh blizak vladi kupio većinski udio firme koja snabdjeva „Indeks" reklamama. Skoro cijela redakcija je dala ostvaku i sada zajedno sa Dulom pokušavaju da od jedne stranice na Fejsbuku naprave neku vrstu „Indeksa 2.0“. Medijska scena u Mađarskoj ne vjeruje da će na toj novoj stranici biti mjesta za 100 novinara koliko ih je bilo u „Indeksu“.

Sabolč Dul - smijenjeni glavni i odgovorni ureednik Indeksa
Sabolč Dul - smijenjeni glavni i odgovorni ureednik IndeksaFoto: István Huszti

Iza Orbana ostaju medijski leševi

„Na osnovu iskustva sam pesimista", kaže Gergelj Marton, novinar nezavisnog nedjeljnika HVG. On je još 2016. doživio da je najveće dnevne novine u Mađarskoj Népszabadság – za koje je radio -  kupio i zatvorio Orbanov prijatelj. Lokalna izdanja novina je preko Orbanovog prijatelja vlada stavila pod kontrolu. Marton smatra da će „Indeks“ kao šuplja košuljica pod kontrolom vlasti za sebe vezati veliki broj posjetilaca: „Oni će naizgled objavljivati informacije, koje će već biti otrovane“.

Pročitajte i: Mađarska: Nema mira na medijskom frontu

I Čaba Lukač je vidio kako njegove novine umiru. On je radio za konzervativne novine Magyar Nemzet. One su 2017. preuređene u propagandni bilten vlade.  30 novinara napušta redakciju i osniva list Magyar Hang, koji prodaje po 20 000 primjeraka dnevno. List forsira reportaže iz provincije, štamparija je u Slovačkoj. Istraživačke redakcije koje otkrivaju korupciju i mahinacije imale su prema Lukačevom mišljenju platformu Indeks kao pojačivač, koji je njihove članke stavljao na raspolaganje brojnoj publici: „Indeks je mogao da sakupi i milion pregleda tekstova koje su objavile male, investigativne platforme“.  Vlada se svih ovih godina pozivala na zakone tržišta, tvrdeći da nema ništa sa gašenjem ili upodobljavanjem nezavisnih medija. Predstavnici vlasti stalno govore o premoći opozicionih medija koju treba dovesti u ravnotežu.

Poremećeno medijsko tržište

Stvarnost je drukčija. Danas u Mađarskoj postoji tek nekoliko nezavisnih medija, broj publike je ograničen. Upodobljeni mediji bliski vladi dominiraju na tržištu. Njih čak 500 su od 2018. podvedeni pod krov jedne fondacije (KESMA). U tu fondaciju Orbanova vlast upumpava milione evra, iako takvi mediji imaju sve manju čitanost i gledanost. Mikloš Horgitai, predsjednik udruženja novinara MUOSZ, kaže: „Tamo čitaoci, slušaoci ili gledaoci ne određuju tok novca, već to radi politika, pa se ne može govoriti o tržištu“. On dodaje da zbog toga za velike međunarodne medijske koncerne kao što su Bertelsman, Ringier ili finski Sanoma od 2010. postoji samo jedan pravac kretanja – napolje iz Mađarske.

Čaba Lukač
Čaba Lukač: "Mi živimo od čitalaca": Foto: DW/S. Ozsváth

Ko svira po Orbanovim notama nagrade ga državnim oglašavanjem, koje sačinjava veći dio reklamnog kolača na tržištu.Čak se i međunarodne firme ustručavaju od oglašavanja u nezavisnim medijima iz straha od kazne, tvrdi Čaba Lukač. On navodi primjer jednog njemačkog automobilskog koncerna, čiji bi automobili odlično išli uz profil čitalaca nezavisnih novina kao što je Magyar Hang. Ali Orbanova vlast daje subvencije za izgradnju fabrike tog koncerna, pa ne žele da rizikuju.

Evropska komesarka za konkurenciju Vera Jurova u Briselu pokazuje zabrinutost zbog dešavanja oko portala Index.hu. Horgitai smatra da su to samo prigodne fraze. Njegovo novinarsko udruženje je podnijelo zvaničnu pritužbu protiv okupljanja 500 medija u jednu fondaciju kao i protiv monopolskog ponašanja državnih medija, ali ta pritužba završila u nekoj fioci. Horgitai zaključuje: „Nema političke volje".

Teška novinarska svakodnevica i napadi

Novinarske plate u nezavisnim medijima koji su dodatno pritisnuti pandemijom su male. „Magyar Hang" novinarima plaća 700 evra neto. Čaba Lukač upoređuje to novinarstvo sa kupeima drvenih sjedišta iz vagona treće klase  – otud  njegova formulacija „novinarstvo drvene klase“. Za njega je poslovna logika iza takvog novinarstva slična onoj koje imaju niskobudžetne avio-kompanije ili samoposluge za vreme totalne rasprodaje. „To radiš ili iz ljubavi ili je to tvoje pozvanje", kaže Mikloš Horgitai, novinar ljevičarskog dnevnog lista Népszava.

Protesti protiv pritiska na medije u julu ove godine u Budimpešti
Protesti protiv pritiska na medije u julu ove godine u BudimpeštiFoto: DW/F. Schlagwein

Malo novca za teške zadatke, kažu novinari. Zvaničnici skoro nikada ne odgovaraju na njihova pitanja: „Imamo velike probleme da dobijemo intervjue i odgovore na postavljena pitanja", kaže Gergelj Marton. Objašnjava da svi koji su po mjerilima vlasti previše kritički usmjereni uopšte ne dobijaju materijale mejlom niti ih pozivaju na konferencije za medije, a i ljudi koji posjeduju informacije bivaju sve oprezniji. „Imamo sreće ako na neko pitanje koje smo postavili sljedeći dan pročitamo odgovor u novinama bliskim vlastima“, kaže Žolt Kerner, novinar  informativnog portala 24.hu.

Pročitajte i: Mediji u Mađarskoj – perjanica slobode u opasnosti?

Od prije izvjesnog vremena provladini mediji huškaju svoju publiku protiv nezavisnih kolega. Kamere prate novinare sve do kućnih vrata, na internetu se objavljuju brojevi mobilnih telefona, kao što je bio slučaj sa otpuštenim šefom redakcije Indeksa Dulom.

Orbanovi „fejsbuk ratnici"

„Cilj je da se niko ne osjeća siguran“, kaže Žoltan Kerner. Na Fejsbuku se čak pojavila i agencija koja se obraća desno orijentisanoj Mađarskoj nudeći obuku za „fejsbuk-ratnike“. U svojoj reklami ta agencija zloupotrebljava logotipe nezavisnih medija. Gergelj Marton smatra da je atmosfera u Mađarskoj zatrovana neprijateljtvom i borbom, pa stoga medijsku politiku vlade naziva „asimetrični rat“. Prema njemu je za mađarsku Vladu nezamislivo „da u novinama rade pravi novinari“.  Ona iza svakog mišljenja sluti neku političku moć i nameru. „Zato smatra da je legitimno napadati medije kao političke protivnike“, kaže Marton.

Sve to svakako nije podstrek za slobodu izražavanja. Na svjetskoj rang-listi zemalja u oblasti slobode medija koju godišnje objavljuju Reporteri bez granica, Mađarska je za deset godina Orbanove vladavine pala sa 23.na 89. mesto od ukupno 180 zemalja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android