Mađarska: Da li će sada i za Rome sve biti bolje?

Jedan od najemotivnijih trenutaka smjene vlasti u Mađarskoj dogodio se 9. maja 2026: neposredno nakon što je novi parlament u Budimpešti svečano konstituisan, grupa djece u bijelim košuljama ulazi u plenarnu salu raskošne zgrade. Većina njih su Romi. Oni pevaju i sviraju na tamburama. Ne bilo koju pjesmu, već nezvaničnu himnu mađarskih Roma: „Zelena je šuma, zelen je brežuljak“.

Mnogi poslanici imaju suze u očima. Kao i mnogi od desetina hiljada ljudi koji napolju, na trgu ispred parlamenta, preko velikih ekrana prate ovaj simbolični trenutak smjene vlasti. Među njima je i Aladar Horvat, jedan od najpoznatijih mađarskih romskih aktivista za građanska prava i jedan od prva tri romska poslanika u istoriji Mađarske. On kaže: „I meni su krenule suze. Bilo je kao da smo konačno došli kući.“

Novi mađarski premijer Peter Mađar ovim nastupom djece ispunio je lično obećanje. Tamburaški ansambl je upoznao u novembru 2025. godine tokom posjete selu Šikešd u južnoj Mađarskoj – i članovima obećao da će ih pozvati u parlament ako njegova stranka Tisa (Poštovanje i sloboda) pobijedi na izborima.

Dana 9. maja 2026. nije ostalo samo na tom jednom gestu. Nakon konstituisanja parlamenta, na stepenicama ispred zgrade nastupa i lezbejska romska pjevačica Ibolia Olah. Ona izvodi melanholičnu patriotsku pjesmu „Postoji jedna zemlja – Mađarska“. Olah je godinama bila meta napada nacionalista koji nisu željeli da ona izvodi tu pjesmu. Mađar ju je takođe pozvao. Nakon nastupa je grli.

Istorijski trenutak u Evropi

Novi mađarski premijer ima izuzetan osjećaj za simboličku politiku. Ponekad time ispisuje istoriju: scene od 9. maja u i ispred mađarskog parlamenta predstavljaju istorijski trenutak za Rome u Mađarskoj, ali i u Evropi. Nikada ranije u evropskoj istoriji pripadnici ove manjine nisu bili tako demonstrativno uključeni u simbolični trenutak smjene vlasti – i to u trenutku kada je okončano 16 godina autoritarnog režima: režima Viktora Orbana, koji je bio izrazito neprijateljski nastrojen prema Romima.

Međutim, nije se sve svelo samo na simbolične gestove. U stranci Tisa, Petera Mađara, u parlamentu su četiri romska poslanika. Jedan od njih, Krištijan Kesegi, pedagog i dugogodišnji direktor dopunske škole, izabran je za prvog Roma u mađarskoj istoriji na mjesto potpredsjednika parlamenta.

Peter Mađar se kao novi premijer više puta oštro izjasnio protiv diskriminacije Roma. Na primjer, u parlamentu je osudio poslaničku grupu krajnje desničarske stranke Naša domovina, jer su 9. maja demonstrativno napustili plenarnu salu kada je nastupao dječiji ansambl iz Šikešda. „Sram vas bilo!“, rekao je poslanicima. Okretanje leđa djeci zbog njihovog porijekla je neprihvatljivo.

Radikalna promjena tona

Za mađarske Rome sve što se dešava od 9. maja ima neprocjenjiv značaj – radikalnu promjenu tona. U zemlji zvanično živi oko 300.000, a prema nezvaničnim procjenama i do 800.000 Roma. Pod Orbanovim sistemom oni su sa vrha vlasti često bili kolektivno omalovažavani kroz šokantne uvredljive izjave. Sam Orban je 2012. svoju „novu politiku prema Romima“ na jednom romskom kongresu predstavio riječima da „svako mora da radi“, jer „od kriminala se ne može živjeti“. U januaru 2026. tadašnji ministar saobraćaja Janoš Lazar nazvao je Rome „unutrašnjom rezervom“ radne snage koju treba „iskoristiti“ kako bi se „čistili prljavi toaleti u InterCity vozovima".

Na socioekonomskom planu, velika većina Roma u posljednjih 16 godina sve dublje je gurana u kastinski sistem državne zavisnosti na margini društva. Odrasli Romi gurani su u opštinske radne programe, što je za mnoge bila slijepa ulica na tržištu rada. Za romsku djecu i omladinu učvrstio se sistem obrazovne segregacije i nejednakosti. Tokom izbora Romi su sistematski potkupljivani kako bi glasali za Orbanovu stranku Fides. Korumpirani romski političari su služili za legitimisanje te politike.

„Stranka Tisa misli drugačije“

Mađar i njegova stranka Tisa obećavaju da će te prakse promijeniti. U izbornom programu postoji posebno poglavlje o tome. U njemu se navodi da Orbanov sistem prezire Rome i ne vjeruje u njih. „Stranka Tisa misli drugačije“, stoji u programu. U njemu se najavljuje reforma opštinskih radnih programa, ukidanje školske segregacije, kao i poboljšanje stambenih uslova i zdravstvene zaštite Roma.

Ništa od toga nije potpuno novo – socijalno-liberalni mađarski političari to obećavaju već decenijama. Ipak, može se povjerovati da Peter Mađar to zaista misli ozbiljno. Jer u Mađarskoj se čak i sa dobrom politikom prema Romima, ili samo sa simboličkim gestovima, može više glasova izgubiti nego dobiti.

Romski predstavnici čekaju

Ipak, neke istaknute ličnosti mađarskih Roma za sada čekaju da vide da li će se promjena tona pretvoriti u konkretna djela. Na ljevičarskom portalu „Mérce“, poznata sociološkinja Angela Koce piše da je višedecenijsko iskustvo Roma da se koriste u izbornim kampanjama i simbolički, radi demokratske legitimacije. Međutim, kada se dele funkcije, stručnjaci iz redova Roma rjeđe dolaze u obzir.

Aktuelni primer je imenovanje državnih sekretara u Mađarovoj vladi. Među njima nema nijednog Roma ili Romkinje, što je izazvalo razočaranje među romskim predstavnicima. Stručnjakinja za obrazovanje Silvija Senasi ističe da mora važiti princip: „Ništa o nama bez nas“.

Iskoristiti šansu

Aktivista za građanska prava i predsjednik mađarskog Romskog parlamenta Aladar Horvat takođe ističe da Romi samo djelimično učestvuju u konsultacijama sa novom vladom. Održan je konstruktivan sastanak sa novom ministarkom obrazovanja Judit Lanert, ali se već sedmicama čeka sastanak sa vladinom povjerenicom za socijalnu politiku Krištom Bodis.

Za konačnu procjenu politike prema Romima, kaže Horvat, još je rano. „Pitanje je još da li se radi o šminkanju ili promjeni sistema?“, kaže on za DW. „Mnogo zavisi od Petera Mađara. Ako uspije da ubijedi većinu da su Romi isto toliko Mađari kao i svi drugi, postaće jedan od velikih državnika. Istorija rijetko daje drugu šansu za promjenu sistema, kakvu Mađarska sada ima. Nadam se da će Mađar tu šansu iskoristiti.“