Masovni turizam i borba protiv manjka stambenog prostora

Sagrada familija, Park Guelj, stari grad – zahvaljujući svojim atrakcijama, Barselona je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu. 15,6 miliona turista posjetilo je grad na sjeveru Španije 2023. Jedna od posljedica masovnog turizma: Lokalnim stanovnicima postaje sve teže da nađu pristupačan smještaj. „Ovo je najveći problem u našem gradu“, rekao je gradonačelnik Žaume Kolboni na nedavnoj konferenciji za novinare na kojoj je najavio radikalne mjere: više neće obnavljati dozvole za iznajmljivanje kada budu istekle. Trenutno ima više od 10.000 stanova koji se izdaju turistima. Od novembra 2028. apartmani za izdavanje turistima u Barseloni biće prošlost.

Kirije u Barseloni porasle za 68 odsto

Još 2020. jedna studija je pokazala da turistička ponuda ima direktan uticaj na cijene kirija na stambeni prostor u gradu. Kirije su povećane i do sedam odsto. Prema riječima gradonačelnika Kolbonija, prosječna zakupnina je porasla za 68 odsto u posljednjih deset godina, a cijene nekretnina koje se prodaju porasle su za 38 odsto. „Za ljude sa normalnim primanjima, ovo je postao pravi problem", rekao je on.

Konstantin Kolodilin, stručnjak za nekretnine u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja, istražuje kakve efekte na tržište nekretnina ima iznajmljivanje stanova turistima. „Što je više apartmana za turiste, to više rastu kirije", kaže on. Od mjesta do mjesta, u prosjeku taj rast varira za dva do tri odsto.

Skoro svako drugo noćenje u apartmanu

Iznajmljivanje apartmana je doživjelo pravi procvat od pojave Airbnb-a& Co. Prema agenciji za statistiku Eurostat, onlajn platforme su omogućile više od 700 miliona noćenja u EU u 2023. 2018. bilo je nešto više od 440 miliona. Prema podacima Njemačkog udruženja vlasnika objekata za iznajmljivanje, skoro svako drugo turističko noćenje u Njemačkoj je u privatnom stanu ili kući, a ne u hotelu.

Zato političari na mnogim mjestima razmišljaju o kontramjerama. Uredba, koja je na snazi u Njujorku već godinu dana, je jednako radikalna kao i u Barseloni. Kratkoročno iznajmljivanje na manje od 30 dana moguće je samo ako je ponuda zvanično registrovana i stanodavac živi u stanu. Pored toga, maksimalno dva gosta mogu biti smještena u isto vrijeme. „Apartmani bi trebalo da budu za Njujorčane, hoteli za turiste", rekao je gradski odbornik Ben Kalos. Stroža pravila iznajmljivanja su sada na snazi i u Parizu, Amsterdamu i mnogim drugim gradovima.

Protesti protiv "stambenog turizma"

Međutim, postoje i drugi razlozi za napetu situaciju na tržištu nekretnina u mnogim turističkim mjestima. Sve više ljudi ostvaruje svoj san o posjedovanju druge nekretnine na atraktivnoj lokaciji. Nedavni protesti na Kanarskim ostrvima, na primjer, takođe su bili usmjereni protiv „stambenog turizma". Ova tema je prisutna i na drugom španskom arhipelagu, na Balearskim ostrvima. Kažu da se tamo svaka treća nekretnina proda strancu. Rezultat: građani Majorke, koji prosječno zarađuju, su u direktnoj konkurenciji sa bogatim ljudima sa sjevera i zapada Evrope.

Da bi spriječili ovakav spoljni pritisak na domaće tržište nekretnina, nekoliko zemalja je godinama ograničavalo prodaju nekretnina strancima, uključujući Dansku, Finsku, Hrvatsku i Maltu.

Novi propisi EU o iznajmljivanju apartmana za odmor obećavaju više uspjeha. Ovo omogućava poboljšanu razmjenu podataka između onlajn platformi i odgovarajućih lokalnih vlasti.

Sumnje u dejstvo regulative

Ostaje da se vidi da li će napori da se reguliše legalna ponuda na kraju imati željeni efekat. Prema riječima Konstantina Kolodilina, studije pokazuju da kao rezultat toga padaju i prodajne cijene nekretnina i broj smještaja za odmor, koji se nudi na relevantnim platformama. Ali stvari su drugačije kada su u pitanju cijene, koje se navode na tržištu kada je riječ o dugoročnom zakupu odnosno iznajmljivanju stanova ili kuća. „Ovdje takođe postoje dokazi o efektu, ali broj studija je toliko mali da su dokazi teško pouzdani", kaže Kolodilin, koji je skeptičan u pogledu toga da li će samo regulisanje iznajmljivanja objekata za odmor postići željeni cilj.

To je slučaj i sa udruženjem iznajmljivača Apartur u Barseloni, koje oštro kritikuje odluku gradske uprave da ukine sve stanove za odmor. Rezultat će biti da će ilegalna ponuda rasti, kaže Enrike Alkantara, predsjednik udruženja. Zabrana znači i kraj porodičnog turizma u gradu, jer u apartmanima borave mahom roditelji sa djecom. Turistički stanovi čine samo 0,77 odsto ukupnog stambenog fonda grada. Zabrana stoga nije ništa drugo do „pokrivanje neuspjeha stambene politike".

Ovaj tekst je najprije objkavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu