Masakr u Norveškoj šokirao svijet

Sueddeutsche Zeitung iz Minhena navodi: "Napadi na sopstveni narod, proizašli kao rezultat fantazije u glavi, imaju obilježja terorizma ekstremne desnice. Instrumenti ekstremnih desničara uvijek su bile bombe i to je pokazao atentat u Oklahoma Cityju 1995, ali i na željezničkoj stanici u Bologni 1980. ili na Oktoberfestu u Minhenu iste godine. Anders Behring Breivik je međutim ubijao mladiće i djevojke, umislivši da su mu oni neprijatelji, ganjajući mnoge od njih, prije nego što ih je ustrijelio, poput divljači. Ali i iza toga se ne krije toliko ludilo koliko nevjerovatna konsekventnost. Jer po logici ovog ubice, eskalacija zločina bila je posljedica njegove odlučnosti. Trebale su mu žrtve, kako bi svom manifestu dao težinu i putem njega odaslao svoju poruku u svijet, koju niko ne može ignorisati. Sada se radi o tome da se razumije ozbiljnost cijelog slučaja. Jer, zločin je bio godinama minuciozno planiran i nije bio djelo pomahnitalog luđaka".

Frankfurter Allgemeine Zeitung dodaje: "Koliko lud je bio počinilac napada u Oslu i Utoyi pokazuje završni akt krvave drame. Nije se branio, kako ne bi isprovocirao da bude ubijen, pustivši policiju da ga uhapsi. 32-godišnjak koji je sat vremena potpuno svjesno pucao oko sebe i ubijao mladiće i djevojke, umislio je sebi da može dalje živjeti sa takvim teretom. I to, s obzirom da smrtna kazna u Evropi ne postoji, možda još nekoliko decenija, dok ne doživi prirodnu smrt. Ukoliko se ustanovi da on nema ni neku težu ili bezizglednu psihičku bolest, onda se svijet u ovom slučaju susreće sa mješavinom neshvatljivog zla, užasa i prezira prema ljudima, te kukavičluka da sam sebi presudi i oduzme život. Ili ga nosi luđačka ideja da će ga istomišljenici jednog dana osloboditi i ponijeti na ramenima u Rim ili Brisel?", pita se FAZ.

Uzdrmani temelji otvorenog društva

Die Welt piše: "Masakr u Norveškoj uzdrmao je temelje otvorenog, zapadnog društva. Ali je ipak nesrazmjerno porediti to sa zločinima u II svjetskom ratu, kao što je to pokušao uraditi premijer Stoltenberg. Rane teško zacjeljuju, posebno u tako liberalnoj zemlji kao što je Norveška. Skandinavija, kao kolijevka socijalne države koja udovoljava pojedincu i pravi ga srećnim, ovim je posebno pogođena. Ali možda upravo zbog tako gnusnog napada iz svega izađe ojačana. Otvorena društva su jača, nego što misle. Ali samo kada vjeruju u sebe", piše Die Welt.

Stuttgarter Zeitung dodaje: "Napadi će promijeniti Norvešku, u to nema sumnje. Ali, signali, koji dolaze od kralja, premijera i ljudi u zemlji, su ohrabrujući. 'Sačuvaću vjeru u to da je sloboda jača nego strah. Sačuvaću vjeru u otvoreno društvo i demokratiju', bile su riječi kralja Haralda, kada se obratio naciji i održao govor iz dubine srca. Ako ove riječi budu pratila i djela onda će Norveška zadržati svoju ulogu zemlje, koja po svojim slobodama služi kao uzor", zaključuje Stuttgarter Zeitung.

Nema opravdanja

Leipziger Volkszeitung primjećuje: "U Norveškoj se moraju konfrontirati su okolnostima, koje su pratili atentate. Da su specijalci grozničavo morali tražiti čamac kojim bi se prebacili na ostrvo kako bi okončali masakr koji je trajao već sat vremena, naprosto je skandalozno. Takva katastrofa se ničim ne može opravdati, pa čak ni u tako liberalnoj zemlji, čiji građani uživaju sve slobode", piše Leipziger Volkszeitung.

Lausitzer Rundschau konstatuje: "Da je ovaj krvavi, varvarski akt bio djelo jednog jedinog čovjeka, najprije se činilo isključenim i nemogućim. Ali sve do momenta dok policija nije uhapsila 32-godišnjeg plavokosog i plavookog fanatistu, koji sam sebe vidi kao konzervativnog krišćanina u borbi protiv 'islama i kulture marksizma'. Masakr u Norveškoj jasno pokazuje da države mogu pooštriti zakone i angažovati policiju, tajne službe i vojsku protiv terorističkih bandi i diktatora. Ali protiv pojedinaca, ispunjenih mržnjom, ne postoji efikasna zaštita. U tom smislu se jedan Anders B. Breivik jedva razlikuje od ubica, koji su pucali na učenike i profesore u njemačkim školama u Emsdettenu ili Winnendenu."

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Azer Slanjankić