1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka blogerica izmislila žrtve Holokausta

Bettina Baumann
10. juni 2019

Jevrejska obiteljska povijest sa 22 žrtve - njemačka blogerka i povjesničarka Hingst je godinama ovom pričom privlačila pozornost na sebe. Sada je jasno: sve je najvećim dijelom izmišljeno.

https://p.dw.com/p/3JoF0
Reiseland Israel
Foto: picture-alliance/Dumont/E. Wirba

"Posao Yad Vashema je da sakuplja dokumentarnu građu u Izraelu o svim Jevrejima koji su dali svoje živote, koji su se borili i pobunili protiv nacističkog neprijatelja i njegovih pomagača. Njihova imena i njihove uspomene trebaju biti ovjekovječene (...)", piše na samom vrhu spomenice iz Yad Vashema, centralnog izraleskog spomenika žrtvama Holokausta.

Formular može svako pronaći na internetu te poštom ili digitalno poslati u Izrael. Postavlja se pitanje o imenu, mjestu stanovanja i zanimanju sa ciljem da se održi kultura sjećanja i da se barem jednom dijelu od oko šest miliona žrtava Holokausta da identitet. 

08. septembra 2013. godine je formular ispunila i Marie Sophie Hingst iz Njemačke. Međutim ona nije ostala vjerna istini. Tako ta povjesničarka, koja je doktorirala u toj oblasti, a koja živi u Irskoj, u formularu tvrdi da je veći dio - 22 člana - njene obitelji izgubilo život u Holokaustu. Magazin "Spiegel" međutim u svom nedavnom izvještaju navodi da je ova priča ipak izmišljena.

Zapravo pastorova kćer

Spiegel, nakon provedenog istraživanja u gradskom arhivu Stralsund, piše da Hingst potiče iz jedne protestantske obitelji. Njen djed navodno nije bio zarobljenik u koncentracionom logoru Auschwitz, kako ona navodi, već protestantski svećenik.

I za preostalu 21 navodnu žrtvu Holokausta u arhivu nije bilo moguće pronaći tragove - ni u digitalnoj zbirci Međunarodnog servisa za traženje nestalih ni u spomen-arhivu Auschwitza ili u knjizi sjećanja Saveznog arhiva za žrtve nacionalsocijalističkog protjerivanja Jevreja u Njemačkoj, piše Spiegel. 

Ipak Marie Sophie Hingst je proširila svoju fiktivnu porodičnu priču na različite načine. U predavanjima jevjrejskoj zajednici, u njenom blogu "Read on my dear, read on" (blog broji skoro 240.000 redovnih čitatelja, trenutno vjerojatno zbog akualnog povoda ga nije moguće otvoriti), u razgovorima sa studentima.

Želja za pažnjom kao motivacija?

Prve godine u Dublinu, kako je rekla za Spiegel, bile su za nju teške godine. Ona skoro da nije poznavala nikoga, bila je izolirana. U to vrijeme je Hingst započela pisati svoj blog, stvorila za sebe jednu "vrstu zamjenske domovine" i sebe kao navodnog potomka žrtava Holokausta istodobno učinila interesantnijom od "ostalih Nijemaca".

Marie Sophie Hingst soll Biografie vorgetäuscht haben
Marie Sophie Hings prilikom preuzimanja nagrade za najbolju blogerku 2017. godineFoto: OBS/Die Goldenen Blogger/H. Andree

Za svoj rad, pričanje o patnjama svojih navodnih jevrejskih predaka, Hingst je dobila brojna priznanja. 2017. godine je proglašena "blogerkom godine". U godini nakon te joj je "Financial Times" u natjecanju za najbolji esej dodijelio nagradu "Future of Europe". I tu je Hingst govorila o svojoj navodnoj jevrejskoj obitelji i poredila njenu sudbinu sa sudbinom izbjeglica koje su danas nasukane na europskim obalama. Dobila je puno pljeska. 

"Jedini dokaz o postojanju jedne žrtve Holokausta"

Tim "Zlatnih blogera", koji je Hingst 2017. godine proglasio blogerkom godine, sada je na Twitteru napisao da moli dobitnicu nagrade da da izjavu i savjetuje ju da reagira na optužbe. Glasnogovornik Yad Vashema je za novinsku agenciju dpa rekao da je formular koji je ispunila Hingst predat na dalje istraživanje eksperata.

On je dalje rekao: "Često su spomenice jedini dokaz o postojanju žrtava Holokausta." One nakon što budu predane bivaju provjerene kako bi se verificirale osnovne informacije kao što su biografski i geografski navodi, rekao je on. U osnovi se, kako on kaže, polazi od toga da su formulari iskreno ispunjeni i u konačnici je osoba, koja ih ispunjava, odgovorna za sadržaj. Glasnogovornik je priznao: "Ovaj proces nije stopostotno siguran (...)". 

Odjednom samo još literatura

Reakcija Marie Sophie Hingst na to što je otkrivena njena prevara je bila iznenađujuća. Ona je preko svog advokata magazinu "Spiegel" saopćila da su tekstovi na njenom blogu "zahtijevali značajnu mjeru umjetničke slobode". "Ovdje je riječ o literaturi, ne o novinarstvu ili historiografiji."  K tomu ona nije "ni u jednom trenutku" u "okviru tekstova sa realnim podacima o svojoj vlastitoj obiteljskoj istoriji širila neistine". Doduše, ona je, kako je naveo advokat, "listu od 22 osobe iz ostavštine njene bake" predala Yad Vashemu, ali je sama nije provjerila.

Gefälschte Holocaust-Autobiografie "Überleben unter Wölfen" Misha Defonseca
"Život sa vukovima", izmišljena autobiografijaFoto: Getty Images/AFP/O. Laban-Mattei

Slučaj Marie Sophie Hingst nije jedini u kojem se izvlači korist iz bolne istorije Jevreja tokom Drugog svjetskog rata - bilo da je riječ o financijskim razlozima ili kako bi se privukla pažnja.

Tako je tek krajem prošle godine na svjetlo dana izašlo da je dugogodišnji predsjednik jevrejske zajednice Pinneberg u Schleswig-Holsteinu, Wolfgang Seibert, također izmislio svoje jevrejsko porijeklo. Doduše, njegova hraniteljska obitelj je bila jevrejska, ali njegovi biološki roditelji nisu bili.  

Financijsku prednost je vjerojatno željela Belgijanka Monique de Wael kada je pod pseudonimom Misha Defonseca 1997. godine objavila knjigu "Živjeti s vukovima". U njoj je opisala svoj bijeg kao osmogodišnje djevojčice preko Belgije, Njemačke i Poljske dok su je pratili vukovi i u konačnici je bila primljena u njihov čopor. Ali, i to je bila izmišljenja priča i autorica je morala izdavaču platiti 22,5 miliona dolara (16,3 miliona eura) kazne.

Marie Sophie Hingst za razliku od Seiberta i Defonseca nije napravila prevaru u pravnom smislu. No svi oni su zavarali javnost, pokazali nedostatak poštovanja prema kulturi sjećanja i ismijali žrtve Holokausta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android