Marševima protiv ratova i atomske energije

S obzirom na 25-tu godišnjicu nuklearne katastrofe u Černobilu i aktuelnu katastrofu nuklearne elektrane Fukušima u Japanu, protesti su prije svega usmjereni protiv korištenja atomske energije. „Sa takvom tehnikom se opterećuje nekoliko generacija. Čak i budućih. To je nevjerovatno“, kaže Mafred Lotze, demonstrant iz Hamburga koji kaže da nije naučena lekcija iz katastrofa u Černobilu i Fukušimi: „Bojim se. Moramo isključiti sve nuklearke. Moramo misliti na Francuze i ostale zemlje“. Demonstranti su najavili okupljanja pred atomskim elektranama u Njemačkoj kao i mjestima na kojima se odlaže atomski otpad.

Dalje od ratova

Mirovni pokreti su najavili demonstracije u Chemnitzu na kojima će biti izraženo protivljenje misijama u Afganistanu. Pod motom „Savezna Republika Njemačka ratuje već 10 godina“, demonstranti podižu svoj glas protiv učešća njemačkih vojnika u misijama u Afganistanu.

„Mislim da rat nije riješenje za postizanje bilo kakvih političkih ciljeva”, kaže jedan od demonstranata. „Umjesto da se miješa u ratove, Njemačka se treba držati dalje od međunarodnih konflikta. U Afganistanu se vodi rat. Njemački angažman nije mirovna misija“, kažu demonstranti.

„Moramo napokon naučiti da državama prepustimo da same riješe svoje probleme”, kaže jedna od učesnica uskršnjih marševa i upozorava na njemačko učešće u Libiji: „Njemačka vlada treba ostati pri svom stavu i ne intervenisati u Libiji i što je prije moguće osigurati povlačenje iz Afganistana”. Mnogi učesnici uskršnjeg marša u Hamubrgu ipak sumnjaju da se iza njemačkog angažmana u kriznim žarištima u svijetu kriju privredni interesi.

62. godišnja Anita Friedritzky već nekoliko godina učestvuje u uskršnjim marševima u Hamburgu. “Posmatram vlastite kćerke koje misle da se demonstracijama ne može mnogo postići. Ja mislim drugačije i smatram da se trebamo boriti na svim frontovima i da su demonstracije važan signal”.

Uskršnji marševi su pokrenuti početkom pedesetih godina u Velikoj Britaniji, a u Njemačkoj se redovno održavaju od početka šezdesetih.

Autor: Katrin Erdmann/DPA/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Z. Arbutina