Manje oružja, više solidarnosti

Pandemiju nije moguće vojno pobijediti – to je kratka poruka istraživača mira. Oni zahtijevaju preraspodjelu novca: uzeti iz budžeta za naoružanje i uložiti u fond za upravljanje krizom koja je nastala zbog pandemije.

Jer, potrošnja za vojsku i naoružanje je nastavila naglo da raste u cijelom svijetu, čak i tokom pandemije.

- pročitajte i ovo:  Oružju ni korona ništa ne može

„Zbog toga je upravo sada neophodno stvoriti mirovnu korona-dividendu", zahtijeva Nikol Dajtelhof, šefica hesenske Fondacije za istraživanje mira i sukoba.

Njena ideja je da Ujedinjene nacije, zemlje G7 i G20 zajednički pokrenu inicijativu za ograničenje izdataka za naoružanje širom svijeta. Novac koji bi na taj način bio „oslobođen", mogao bi da se sliva u fond UN za obnovu.

Dajtelhof i kolege naučnici preporučuju da NATO u narednih nekoliko godina stavi van snage svoj cilj od dva odsto BDP-a za vojne izdatke. „U konačnici, svaki nasilni sukob koji se spriječi, jeftiniji je od svih izdataka za naoružanje – imajući u vidu pobjedu u tom sukobu i njegove posljedice."

- pročitajte i ovo:  SIPRI: Naoružavanje kao u Hladnom ratu

Pravednija distribucija vakcine

Jer, pandemija može dovesti do pogoršanja postojećih sukoba širom svijeta, upozoravaju ljudi iz nauke. Zato bi bilo dobro kada bi se zemlje na sjevernoj hemisferi pobrinule da se vakcina protiv korone distribuira pravednije.

„Samo će zaštita sopstvenog stanovništva, iz nacionalnog egoizma, definitivno postati bumerang. Jer to će proizvesti dalje krize koje će nas globalno zaokupljati mnogo duže nego što to čini Kovid-19", predviđa Dajtelhof.

Sa njene tačke gledišta, dosadašnja distribucija vakcina može se nazvati „skandaloznom".

Četiri istraživačka instituta su u ovogodišnjem „mirovnom izvještaju" posebno stavila pod lupu Evropsku uniju – ona mora više da se angažuje, kako u ublažavanju posljedica pandemije, tako i generalno u suzbijanju kriza i sukoba širom svijeta.

Prečesto se EU drži po strani kao „globalni politički promatrač", umjesto da interveniše kao sila reda. Istraživači mira jasno pokazuju da na umu imaju civilni, a ne vojni angažman.

Sa stanovišta mnogih evropskih političara, međutim, EU nikada neće biti u stanju da izvrši neophodni pritisak ako i sama ne bude vojno samostalna. Dajtelhof se ne slaže: „Ne treba vam evropska vojska da biste bili svjetska sila."

Specijalni izaslanik za Ukrajinu

Istraživači mira sukob na istoku Ukrajine vide kao jedan od najopasnijih. Konkretno, oni preporučuju da EU imenuje specijalnog izaslanika, koji će ojačati evropsku političku poziciju u pregovorima.

Isporuke oružja Ukrajini, s druge strane, otežale bi diplomatsku ulogu Njemačke. Lider Zelenih Robert Habek nedavno je poveo kampanju da se Ukrajini pošalje defanzivno oružje, kao pomoć u sukobu sa ruskim separatistima.

Istovremeno, istraživački instituti fokusiraju se na kontroverzni gasovod Sjeverni tok 2: Ako Rusija i dalje bude tako sklona sukobljavanju, Njemačka i EU bi trebalo da razmisle o džokeru – i razmotre obustavu dalje izgradnje.

Međutim, to se trenutno smatra nerealnim: njemačka vlada nikada nije ozbiljno dovela u pitanje gasovod – uprkos značajnom protivljenju mnogih evropskih partnera i SAD i ruskom ophođenju prema opozicionom političaru Alekseja Navaljnom.

dr (ard)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu