Malta na putu da postane mafijaška zemlja?

Mala ostrvska država Malta je najkasnije 16. oktobra 2017. godine u očima svjetske javnosti izgubila imidž nedužne zemlje. Tog dana je ubijena 53-godišnja novinarka Daphne Caruana Galizia koja je i prije atentata dobijala prijetnje smrću. Ona je istraživala moguću umiješanost porodice premijera Josepha Muscata u mutne finansijske poslove.

Šta se događa na Malti koja je zbog članstva u EU već morala ispuniti visoke standarde. U svakom slučaju sumnje ne dolaze kao grom iz vedra neba. Evropska komisija je još 2016. godine osmotrila medijsku sliku na Malti i došla do uznemirujućeg rezultata: u toj zemlju, u poređenju sa drugim zemljama članicama EU „mediji su na izrazit način u rukama političkih stranaka" i da su zbog „nedostatka uredničke nezavisnosti veoma slabi".

Slabi mediji i jaka finansijska ekonomija

Za razliku od medija je na Malti jaka finansijska ekonomija. Ova ostrvska država se smatra poreskom oazom. Članstvo u EU to nije promijenilo. Naprotiv. Otkako je Malta 2004. godine postala članica EU, a samim time se povezana sa njenim unutrašnjim tržištem, finansijska branša je počela bilježiti veoma veliki uspjeh. Premijer Muscat je nedavno u jednom intervjuu za novinsku agenciju Reuters izjavio: „Finansijski sektor je transparentan, stabilan i usklađen kao i u svakoj drugoj državi u Evropi".

Mnogi stanovnici Malte i drugi inostrani posmatrači u kombinaciji slabih medija i uticajnoj lobija vide strukturalni problem. Oni se također ne čude što je s osvrtom na talas atentata policija bespomoćna. Naime, u posljednje dvije godine je na Malti izvršeno šest napada automobilima bombama. Ni jedan od tih napada još uvijek nije rasvijetljen.

Nepovjerenje u Muscatov sistem

Na demonstracijama održanim prošle subote je više hiljada stanovnika Malte nosilo transparente na kojim je pored ostalog pisalo: „Nećete nas ućutkati" i „Naša država je bolje zaslužila". Bloger Jacques Zammit je u jednom od govora na demonstracijama rekao: „Država više ne služi zemlji nego unutrašnjim krugovima moći".

Porodica ubijene novinarke je zatražila da Muscat podnese ostavku jer je od Malte napravio „mafijaško ostrvo". Ova porodica ne vjeruje u pravdu sve dok je njegova vlada na vlasti. U jednom od postova koji su na Facebooku objavili sinovi ubijene novinarke pored ostalog piše: „Oni koji su pokušali ućutkati našu majku sada ne mogu donijeti pravdu".

Međunarodna pažnja

Kritike, i to veoma oštre, u međuvremenu dolaze iz cijele Evrope. Evropska komisija je pozvala vladu na Malti da ne razjasni sam ubistvo nego i da riješi „moguće strukturalne probleme" kada je riječ o vladavini prava. Oštre riječi imajući u vidu na vezu koja još uvijek nije dokazana. „Oči Evrope su sada uperene u vladu na Malti", poručio je zamjenik Evropske komisije Frans Timmermans.

Vrijedno pažnje je i otvoreno pismo koje su Timmermansu uputili glavni i odgovorni urednici medija kao što su The Guardian, Süddeutschen Zeitung, New York Times ili BBC. U pismu pored ostalog piše: „Daphneovom ubici ne smije poći za rukom da postigne svoj očiti cilj, a to je da se zaustavi istraga o korupciji na najvišim nivoima na Malti.  Komisija se treba pobrinuti za to da na Malti funkcionišu „zakoni i vladavina prava".

"Veći strah od nalivpera nego od pištolja

Vodeći borci protiv mafije iz Italije trenutno na Malti vide sličnu situaciju kao ranije u svojoj zemlji. Rosy Bindi, šef istražne komisije italijanskog parlamenta za borbu protiv mafije  je neposredno pred ubistvo novinarke sa jednom delegacijom boravio na Malti. On smatra da je Malta zbog svojih netranspartentnih finansijskih pravila „prijatan" dom za organizovane zločine. Ubistvo novinarke, smatra Bindi, pokazuje „ da se ljudi ponekad više plaše nalivpera nego pištolja". Ubistvo se treba uzeti kao povod da se okonča sa zločincima koji „ubijaju ljude koji im smetaju u obavljanju njihovih poslova".

Ministar unutrašnjih poslova Malte Michael Farrugia je rekao da je policija za neophodne istrage dobila „blanko ček". Premijer Muscat je obećao da će sa milion eura nagraditi osobu koja da informaciju koja će dovesti do hapšenja počinioca. Međutim, nepovjerenje i pritisak su u međuvremenu veliki posebno zbog toga što je Muscat saglasan s tim da na Maltu dođu istražiteji Europola, FBI i holandski forenzičari kako bi pomogli kolegama na Malti.

Međutim, ni jedan od stranih istražitelja, čak ni Evropske komisije, nema pravo pristupa jer policijski posao je bio i ostaje stvar zemlje članice EU. Mnogi stanovnici Malte se nadaju da će ubistvo biti razjašnjeno, ako ništa, onda zbog velike međunarodne pažnje. Njihova nada se izražava i na listu papira koji je nepoznata osoba postavila među cvijeće na mjesto zločina i na kojem piše: „Ono što ste napisali i otkrili ne može nestati".