Male hidroelektrane - velike kontroverze | Politika | DW | 13.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Male hidroelektrane - velike kontroverze

Male hidroelektrane u Crnoj Gori donose milione evra vlasnicima, među kojima su i rođaci predsjednika Mila Đukanovića. Zbog protivljenja mještana uništavanju rijeka će vlast u Podgorici navodno preispitati gradnju.

Na Balkanu je, od Slovenije do Grčke, planirana izgradnja tri hiljade malih i velikih hidroelektrana, objavile su ekološke organizacije iz regiona početkom godine. Na cijelom tom prostoru mještani protestuju jer tvrde da im elektrane uništavaju rijeke i normalan život.

Izuzetak nije ni Crna Gora gdje je nedavno, zbog protesta, Vlada odlučila da preispita cjelokupnu gradnju malih elektrana.

Iako sporadični protesti u Crnoj Gori traju godinama, tek nakon što su mještani sela kod Šavnika danima blokirali pokušaje investitora da počne s pripremnim radovima na gradnji dvije male hidroelektrane, Vlada je odlučila da makar privremeno stopira posao.

U Ministarstvu ekonomije u Podgorici za DW kažu da je u toku revizija dokumentacije, ali da će odluka zavisiti i od mišljenja lokalnog stanovništva. „Bez njihove saglasnosti i podrške neće biti gradnje malih elektrana, upravo iz razloga što najveće benefite ovih projekata treba da osjeti lokalno stanovništvo", navodi se u odgovoru.

Male elektrane – velike kontroverze

Od početka gradnje mini-hidroelektrana u Crnoj Gori, taj posao je pod lupom nevladinog sektora. Direktor ekološkog pokreta „Ozon" Aleksandar Perović tvrdi da su male elektrane postale ozbiljan problem zbog očiglednog forsiranja privatnih interesa nad javnim.

„Ako znamo da ih prate i razne kontroverze a imaju minoran udio u ukupnoj proizvodnji struje, ne mogu prepoznati nikakav pozitivan efekat. Za razliku od toga, jasan je negativan uticaj na riječni i povezane ekosisteme, što je velika i ekološka i ekonomska šteta", kaže Perović za DW.

Tokom dvanaest godina, koliko država podstiče proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, u Crnoj Gori su potpisani ugovori za gradnju 55 malih hidroelektrana, a do sada je završeno 14.

Iz Ministarstva ekonomije kažu da je prije gradnje ovih elektrana Crna Gora davala oko 80 miliona evra godišnje na uvoz struje. Tvrde da je gradnja donijela investicije od oko 40 miliona evra, izgradnju infrastrukture posebno u seoskim predjelima i više od 80 radnih mesta.

Male elektrane – velika šteta?

Perović, međutim, smatra da su pozitivni efekti zanemarljivi. „To su mahom automatizovani sistemi, na kojima su uglavnom zaposleni ljudi na poslovima obezbjeđenja."

Naš sagovornik objašnjava i šta se krije iza protesta mještana sela po Crnoj Gori. „Građani koji žive uz rijeke, makar većina njih, shvataju njihov suštinski životni značaj i svjesni su da stavljanje rijeke u cijev nosi sa sobom mnogo toga lošeg po njih, od korišćenja vode za piće i kupanje, preko ribolova, do smanjenja vrijednosti njihove imovine."

„Upravo je zato toliki otpor građana, naročito onih koji pošteno žive od svog rada i čuvaju imanja koja su naslijedili da bi ih ostavili svojim potomcima, a ne izgubili zbog interesa nekih investitora", dodaje Perović.

 Bukovica Fluss in Montenegro (Aleksandar Dragićević )

Rijeka Bukovica je trebalo da završi u cijevi

U Ministarstvu pak tvrde da je suština gradnje malih elektrana upravo doprinos očuvanju životne sredine, jer one značajno utiču na smanjenje emisije štetnih gasova i efekata staklene bašte. „Male hidroelektrane su, uz solarne i vjetroelektrane, ekološki najprihvatljiva vrsta tehnologije za proizvodnju električne energije."

U Ministarstvu priznaju i da je udio struje iz ovih elektrana u ukupnoj proizvodnji mali, pa je za ovu godinu planirano da to bude 3,2 odsto.

Crna Gora je nedavno dostigla nacionalni cilj – trećina struje proizvede se iz obnovljivih izvora energije. S obzirom na to, nove elektrane se neće počinjati graditi ali se postojeće, prema ugovorima, moraju dovršiti, kažu iz Ministarstva. Ostavljaju mogućnost da jednostrano raskinu ugovore, ali u tom slučaju morali bi da nadoknade štetu investitorima. 

Male elektrane – veliki biznis

Posebna kontroverza, koja prati čitav posao, je što su vlasnici ovih objekata bliski vlasti i što im država, na ime „podsticaja" daje milione evra godišnje. Naime, po zakonu o energetici, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori je 2015. proglašena za javni interes pa država kupuje cjelokupnu količinu struje iz malih elektrana. 

Crnogorski operater tržišta električne energije (COTEE) je tokom prošle godine isplatio preko četiri miliona evra za struju iz malih elektrana. Za prvih pet mjeseci ove godine su vlasnici malih elektrana na ime podsticaja dobili 1,7 miliona.

Novac dolazi od građana koji sve ovo plaćaju kroz posebne stavke u računima za struju. „Zamislite da ove pare damo narodnim kuhinjama, vjerujem da bi to bilo mnogo važnije za cijelo društvo", kaže Perović.

Studija crnogorske Mreže za afirmaciju nevladinog sektora iz 2017. godine pokazala je da je gradnja malih hidroelektrana postala biznis za pojedince bliske predsjedniku Milu Đukanoviću i njegovoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Tako su među vlasnicima malih elektrana Đukanovićev sin, kum i brat od ujaka.

„Teško je prognozirati šta će Vlada uraditi na kraju, naročito jer su investitori nastavili sa radovima i bahatim pristupom gdje god nema organizovanog otpora građana. Pitanje je da li Vlada kupuje vrijeme usljed očigledne promašene politike ili će žrtvovati nekog investitora zbog sprječavanja eventualnih političkih gubitaka", kaže ekološki aktivista Aleksandar Perović. „Nažalost, nakon 13 godina bavljenja ovim poslom,  teško da mogu biti optimista", dodaje on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije