″Mala đavolja zemlja″ - Zašto je Albanija izazvala bijes režima u Teheranu | Politika | DW | 21.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

"Mala đavolja zemlja" - Zašto je Albanija izazvala bijes režima u Teheranu

Nakon eskalacije sukoba između SAD i Irana, članica NATO Albanija zabrinuta je za svoju sigurnost. Kakve veze ima ova mala zemlja na Balkanu sa velikim sukobom i ubistvom Soleimanija?

"Postoji mala, ali đavolja evropska zemlja u kojoj su se Amerikanci skupa sa izdajnicima Irana urotili protiv Islamske Republike." Te riječi je izgovorio niko drugi do duhovni i državni vođa Islamske Republike Iran, ajatolah Ali Khamenei ubrzo nakon što je iranski general Ghassem Soleimani ubijen u napadu američke bespilotne letjelice početkom januara 2020. godine.

Zemlja o kojoj govori Khamenei i koja se posljednjih dana našla u fokusu međunarodne politike usred pogoršanja odnosa između SAD  i Irana je Albanija. Vlada ove balkanske zemlje, koja je članica NATO-a, pozdravila je ubistvo Soleimanija odmah nakon što je ono izvršeno. Ubrzo nakon toga, albanska vlada je protjerala dvojicu iranskih diplomata iz glavnog grada Tirane zbog aktivnosti koje nisu bile u skladu s njihovim diplomatskim statusom.

SAD i Albanija - "nepokolebljiv savez"

Ali, kakve veze ima mala jadranska država s velikim svjetskim sukobima? Priča traje nekoliko godina i povezana je s članovima takozvanog Mojahedin-e-Khal (MEK) organizacijom. Ova iranska organizacija, koju nazivaju "Narodni mudžahedini", dugo je djelovala iz susjednog Iraka protiv islamističkog režima u Iranu.

Budući da su nakon svrgavanja režima Sadama Huseina životi članova MEK-a sve više bili ugroženi iranskim raketnim napadima jer je MEK za Teheran teroristička organizacija – irački mudžahedini su uz pomoć protivnika iranskog režima i svojih saveznika Amerikanaca pokušavali naći mjesto za opstanak. Nakon dugotrajnih pregovora, članica NATO-a Albanija, kao najvjerniji saveznik Sjedinjenih Država na Balkanu, pristala je prihvatiti više od 3.000 pristaša MEK-a.

Nakon sporazuma u humanitarne svrhe, postignutog između albanske i američke vlade 2013. godine, oni su preseljeni u Albaniju. Njihov prihvat je bio dio „nepokolebljivog saveza sa Sjedinjenim Državama“, rekao je albanski premijer Edi Rama reagirajući na Khameneijevu prijetnju prošle sedmice.

Albanien, Tirana: Pressekonferenz mit Premierminister Rama und Jens Stoltenberg (DW/A. Ruci)

Bivši albanski premijer Edi Rama sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom

Rama i sam ocjenjuje prihvat „narodnih mudžahedina" kao rizik za svoju zemlju, ali i kao "rizik koji služi Albaniji na čast" i koji predstavlja „kontinuitet u albanskoj tradiciji". Pod kontinuitetom Rama je mislio na zaštitu Jevreja u Albaniji tokom Drugog svjetskog rata, od kojih nijedan nije predat nacistima.

Narodni mudžahedini nigdje se ne osjećaju sigurno

Narodni mudžahidi žive u velikom i dobro osiguranom kampu u blizini albanskog grada Drača na obali Jadranskog mora, manje od 30 kilometara od Tirane. Oni su se uplašili za svoje živote kada je Iran zaprijetio odmazdom zbog ubistva Soleimanija. Mjere sigurnosti u kampu značajno su pooštrene. Pravni savjetnik MEK-a u Albaniji Behzad Saffari kaže za Deutsche Welle da se narodni mudžahedini nigdje ne mogu osjećati sigurno.

"Širom svijeta nam prijeti teror i odmazda režima u Teheranu. Iranska ambasada u Tirani i ambasade u drugim evropskim glavnim gradovima su središta terorističkih operacija iranskog režima", tvrdi Saffari. Njemačke sigurnosne službe također su potvrdile da je njegova organizacija na meti iranske špijunaže.

Predstavnici MEK-a pozdravili su korak vlade u Tirani i protjerivanje iranskih diplomata iz glavnog grada Albanije. "To je hrabar i dostojanstven korak u borbi protiv terorizma ali i zaštiti Albanije i njene nacionalne sigurnosti. On predstavlja i zaštitu iranskih disidenata u egzilu", rekao je Saffari.

Ugrožena sigurnost Albanije

Prihvat „narodnih mudžahedina" nekoliko je puta posljednjih godina izazvao napetosti između Albanije i Irana. Na primjer, u oktobru 2019. albanska policija otkrila je terorističku ćeliju, kojom je upravljao režim u Teheranu. Cilj ove ćelije je bio organizovanje terorističkih napada protiv pripadnika MEK-a na Balkanu. Albanska policija tu grupu doživljava kao dio "Qudsa" - elitnih trupa iranske Revolucionarne garde.

"Postoji konkretna prijetnja Albaniji od strane iranskog režima, posebno kroz pojedinačne cyber i terorističke napade", kaže albanski stručnjak za sigurnost Redion Qiriazi. Iran s tim u vezi ima dokazane i oprobane kapacitete. Ovi napadi mogli bi se izvesti na albanskoj teritoriji, ali i u drugim zemljama u kojima su albanski vojnici dio međunarodnih trupa, posebno na Bliskom Istoku ili Srednjoj Aziji ", rekao je Qiriazi za Deutsche Welle.

Ovakve akcije prijetnja su ne samo Albaniji već i cijelom Balkanu, kaže savjetnik MEK-a Saffari: "U dugoročnoj strategiji Irana, Balkan je kapija za prodor islamskog fundamentalizma i terorizma u Evropu." Američki general Michael Barbero je na sigurnosnoj konferenciji u Tirani početkom januara upozorio Albaniju i rekao da mora biti budna, jer svakom američkom savezniku prijeti opasnost da dođe postane meta Irana. On je obećao ovoj zemlji bezrezervnu podršku SAD i NATO rekavši: „Alijansa će reagovati na svaki napad koji bude izveden na našu članicu."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android