Makron u tamnom vilajetu

U sukobu oko penzione reforme, u četvrtak su ponovo stotine hiljada ljudi protestovali na ulicama širom Francuske. Francuski MUP govori o 452.000 ljudi od toga 56.000 u Parizu, dok sindikat CGT govori o tri puta više demonstranta – navodno 1,7 miliona u cijeloj zemlji.

Protesti protiv plana reforme penzijskog sistema Emanuela Makrona traju već pet sedmica i paralizovali su zemlju, posebno zbog toga što štrajkuju Državne željeznice SNCF i pariska transportna kompanija RATP.

Poslije neuspjelih razgovora u utorak, premijer Eduar Filip se ponovo sastaje sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima. To bi trebalo da bude konferencija o stalnom finansiranju penzijskog sistema – što je bio prijedlog umjerenog sindikata CFDT.

Po zakonu u Francuskoj u penziju može da se ide sa 62 godine, i kako to kaže Vlada – to se ne bi mijenjalo u okviru planirane reforme. Međutim, planirano je da oni koji odlaze u penziju sa 62 godine imaju umanjenu penziju u odnosu na one koji bi radili još dvije godine – do navršene 64 godine. To faktički znači pomijeranje granice odlaska u penziju za dvije godine.

Konzervativni list Velt piše o ovoj temi: „Uticajni savez sindikata CGT i drugi pozivaju na potpuno povlačenje reformskih planova kojima predsjednik Makron želi da standardizuje komplikovani sistem sa više od 40 penzijskih fondova. Vlada to kategorički odbacuje. Najveći sindikat CFDT želi da se Vlada barem odrekne plana da se u punu penziju odlazi sa 64 umjesto sadašnje 62 godine."

Tagesšpigel iz Berlina komentariše da je u igri Makronova politička budućnost te da je on pred teškim izborom – između premijera Filipa i šefa sindikata Bergera. Ovaj list piše da su na demonstracije širom zemlje pozvali „radikalni" sindikati koji „profitariju od čudne protivriječnosti. Ljude, pogotovu u Parizu, sve više nervira neprestani štrajk zbog kojeg imaju problema da stignu do posla, ali neće ni da prihvate Makronov prijedlog – da rade duže do penzije."

„Ovih dana bi mogla da se odluči politička budućnost Makrona. Sljedeći predsjednički izbori su 2022. i očekuje se da će se on ponovo kandidovati. Ako propadne njegov najvažniji reformski projekat – penzijska reforma – šanse da bude ponovo izabran će se vjerovatno znatno smanjiti", dodaje Tagesšpigel.

„Šef države još uvijek može da računa na podršku biračkog tijela koje ga je dovelo na vlast 2017. Tu spadaju stariji građani koji već primaju penziju, dijelovi srednje klase i zaposleni na šefovskim pozicijama. Ipak, Makronova izborna baza je uzdrmana. Mnogi Francuzi su mu svoj glas dali prije svega radi sprječavanja dolaska na vlast ekstremne desničarke Marin Lepen."

Tagesšpigel piše i da je za Makrona loše to što su se protiv njega okrenuli i prosvjetni radnici. Oni su do sada profitirali od dobrih penzija, koje su inače mnogo veće od penzija te struke u Njemačkoj. Ali prosvjetni radnici zarađuju u Francuskoj manje od kolega u Njemačkoj. I Makron je, da bi odobrovoljio prosvjetare obećao da će im povećati plate.

„Međutim, to više ne prolazi", nastavlja ovaj list jer: „U međuvremenu se kod mnogih Francuza uvriježilo mišljenje da je Makron predsjednik bogatih."

Stoga ovaj list zaključuje: „Što duže traje sukob, što duže traje štrajk, tim hitnije predsjednik mora da odluči. U osnovi ima dvije mogućnosti: S jedne strane, mogao bi da ojača leđa premijeru Eduaru Filipu i ostane pri tome da stvarna granica za odlazak u penziju bude pomjerena sa 62 na 64 godine.

To bi imalo smisla, jer u francuskim penzijskim fondovima postoji ogromna rupa. S druge strane, mogao bi da se približi Lorenu Bergeru, šefu Saveza umjerenog sindikata CFDT, i ukine tu planiranu promjenu starosne granice za odlazak u penziju. Međutim, Makron bi tada izgubio ugled odlučnog reformatora" smatra Tagesšpigel.

priredila Dijana Roščić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android