Makedonija uplovljava u krizu

Neue Zuercher Zeitung piše:"Makedonija uplovljava u političku krizu, koja bi mogla poremetiti ne samo ekonomski razvoj već i nastavak dugog marša u pravcu članstva u Evropskoj Uniji. "Od vikenda sve opozicione političke partije u Makedoniji, osim jedne, bojkotuju parlament. Vođa opozicije Branko Crvenkovski kaže da autoritarnom režimu premijera Nikole Gruevskog ne želi davati lažnu demokratsku legitimnost. Povod za bojkot bio je sudski nalog o zamrzavanju bankovnih računa TV stanice A1 i tri lista, koja su povezana sa ovom televizijom.

U Makedoniji se priča da je TV A1 u vlasništvu sumnjivog biznismena. Do prije dvije godine je Velija Ramkovski bio politički saveznik premijera Gruevskog. Njegove TV stanice su najgledanije u zemlji, a on ima udjela i u mnogim firmama. Od neuspješnog pokušaja da uplovi u političke vođe Ramkovski je postao oštar kritičar Gruevskog. U decembru je Ramkovski uhapšen u spektakularnoj akciji specijalaca. Državno tužilaštvo ga tereti za utaju poreza i pranje novca."

Pravosuđe nije imuno od političkog uticaja

NZZ nastavlja: "Ukoliko se mediji u vlasništvu Ramkovskog ugase, opozicija u Makedoniji gubi važnog oglašivača. Ovdje nije na djelu nezavisno sudstvo, na čiji rad politika nema uticaja. Pravosuđe u Makedoniji je, kao i u svim zemljama Balkana, notorno slabo i neotporno od političkog pritiska. Tokom četiri godine na funkciji premijera Gruevskom je uspjelo da izgradi dominacuju nad makedonskim institucijama. Vlada, parlament, pravosuđe i dio medija plešu kako on svira. Uprkos ekonomskih poteškoća i činjenice da su se 'mnogi vagoni za Brisel otkačili', njegova VMRO, kako pokazuju ankete, uživa najveće povjerenje birača.

Opoziciji s druge strane nedostaje podmladak. Mnogi mladi, obrazovani ljudi bježe u inostranstvo ili rade u nevladinom sektoru, koji se distancira od "prljave politike". Nije potrebno imati previše mudrosti da bi se opozicija držala u šahu. S druge strane institucionalna kriza u Makedoniji je vrlo opasna, jer je zemlja etnički podijeljena. 25% stanovništa su Albanci. Od Ohridskog sporazuma 2001. oni imaju sistem u zakonodavstvu, kojim je zacrtano da se mora tražiti saglasnost manjina u određenim sferama života koje zadiru u njihove suštinske, egzistencijalne probleme. Ali taj sistem se može razviti samo ako institucije funkcioniraju i ako se njeguje kultura političkog usaglašavanja. A to u Makedoniji već godinama nije slučaj", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.

Spor oko nošenja burke

Frankfurt, koji se kiti svojom multikulturalnošću, potresa spor oko burke, piše danas (03.02.) Tagesspiegel iz Berlina i dodaje: "39-godišnja žena, zaposlena u opštini grada, vratila se u utorak na posao nakon dugog porodiljskog odsustva. Šef kadrovskog odjela Markus Frank (CDU) zaustavio ju je na putu u kancelariju, zabranivši joj je da radi umotana u burku riječima: "Naši zaposleni ne skrivaju svoje lice!"

Frank je u ovome dobio podršku ne samo svoje Demohrišćanske unije, već i svih drugih stranaka, uključujući i opozicione partije. Čak su i muslimani pozitivno reagovali na odluku grada Frankfurta. Naimu Čakir, šeficu Centra muslimanskih žena ljuti što se ovo desilo nakon diskusije o Saracinovim tezama. Nošenje burke, smatra ona, prekoračuje i za mnoge muslimane prag tolerancije. Šef pres službe grada Frankfurta i diplomirani orijentalista Thomas Scheben, za kojeg je radila 39-godišnja Njemica marokanskog porijekla, ne može da objasni ovakav preokret kod svoje bivše saradnice, koja se nakon više godina i četvrtog djeteta vratila u službu. 'Prije toga je nosila samo neupadljivu maramu. Osim toga burka, kako zaključuje Scheben, za marokanski kulturni krug nije toliko uobičajena da se bez nje ne može živjeti, piše Tagesspiegel iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Zorica Ilić