Sve je u rukama Albanaca

Nikola Gruevski, mandatar za sastav nove makedonske vlade, ima velikih problema da okupi većinu. Na nedavnim izborima je konzervativni VMRO-DPMNE osvojio 51 mandat u makedonskom parlamentu Sobranju koji se sastoji od 120 poslanika. Opozicione socijaldemokrate imaju 49 poslanika, ostalo otpada na partije Albanaca od kojih Demokratska unija za integraciju (DUI) već sa svojih deset poslanika može da riješi stvar u korist Gruevskog. Ali glatko neće ići, piše Frankfurter algemajne cajtung u opširnoj analizi.

„U Makedoniji važi nepisano pravilo: pobjednička partija Makedonaca-Slavena, koji čine oko dvije trećine stanovništva, uvijek ulazi u koaliciju sa jednom od partija za koju glasaju Albanci iz zemlje. Kako Albanci čine četvrtinu stanovništva, za mir u zemlji su neophodne takve koalicije, koje prevazilaze etničke rovove. […] Ranije su Gruevski i drugi izborni pobjednici pokušavali da svoje manje albanske partnere okrenu jedne protiv drugih. Ako jedna albanska partija nije poslušna, zaprijeti joj se sklapanjem koalicije sa nekom drugom. To više nije tako jednostavno. Naime, uz odlučno posredovanje premijera jedne susedne države – Edija Rame iz Albanije – tri od četiri partije makedonskih Albanaca, koje su ušle u parlament, potpisale su pakt. U njemu je sedam zahtjeva koji moraju biti ispunjeni kako bi neka albanska partija ušla u vladu u Skoplju", piše FAZ.

Frankfurtski list tumači da zahtjevi izlaze na to da Albanci više ne žele da budu samo privilegovana manjina u zemlji, već u svim pitanjima ravnopravna etnička grupa sa Makedoncima – „slično poput kiparskih Turaka". Dalje se traži da albanski bude drugi zvanični jezik u cijeloj zemlji, da međunarodni posmatrači budu prisutni u važnim sudskim procesima u kojima se sudi Albancima, da se promijene makedonska himna i zastava kako bi „uzeli u obzir i Albance" i da se donese deklaracija kojom se zvanično priznaje „genocid nad Albancima" između 1912. i 1956. godine.

„To su djelimično zahtjevi krupnog kalibra. O zločinima u Prvom balkanskom ratu 1912. bi Albanci zapravo trebalo da pregovaraju sa Beogradom, jer Srbi su nakon protjerivanja Osmanlija anektirali oblast Makedonije. Nezavisna država Makedonija je nastala osamdeset godina kasnije. A makedonska zastava – za koju mnogi, a ne samo Makedonci misle da je lijepa ili makar originalna – ne pokazuje etnički već istorijski simbol, koji veoma nervira Grke."

Albanski premijer Rama se „miješa u unutrašnju politiku Makedonije"

U tekstu se dodaje da se albanski premijer Rama „miješa u unutrašnju politiku susjedne države", što pravda riječima da Albanci više neće trampiti svoja prava za ministarske fotelje. Nikola Gruevki, koji se pretežno oslanja na nacionalno orjentisane birače, rekao je na to da hoće da formira vladu, ali „ne po svaku cijenu".

„Ali Gruevski zapravo hoće baš to, da vlada po svaku cijenu", piše FAZ. „On će morati da se složi sa najmanje jednom albanskom partijom da bi oborio istragu koja se na pritisak EU vodi protiv njega i nekih kompanjona zbog korupcije. U suprotnom bi mandat otišao njegovom smrtnom neprijatelju Zaevu koji je i zakotrljao istrage zbog korupcije i koji se, kao premijer, ne bi smirio dok njegov prethodnik ne završi iza rešetaka.

Zaevu i njegovim socijaldemokratama je uspjelo nešto zapanjujuće, nešto što čak daje tihu nadu za Makedoniju: u izbornoj kampanji on se trudio da pridobije i glasove Albanaca. Nastupao je u mjestima sa albanskom većinom, gdje njegova partija zapravo teško može da dobije glasove. Ali izborne analize pokazuju da je imao uspeha. […] Sada čeka na priliku da progna Gruevskog jednom za svagda. Hoće li mu Albanci pomoći u tome?", pitanje je kojim se  završava tekst njemačkog nadregionalnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Haradinaj u Francuskoj pušten na slobodu - do konačne odluke

Sve do konačne odluke o zahtjevu za isporučenjem Srbiji, kosovski opozicioni političar Ramuš Haradinaj , koji je pušten je u četvrtak na slobodu, moraće ostati u Francuskoj. To je odlučio francuski sud u Colmaru. Na osnovu međunarodne potjernice, koju je 2004 protiv njega podigla Srbija, Haradinaj - bivši vođa Oslobodilačke vojske Kosova i nekadašnji premijer Kosova je 4. januara uhapšen u francuskom dijelu aerodroma u Bazelu. Do okončanja procesa, on je obavezan da se dva puta sedmično javlja policiji. Haradinaj je sa sobom imao diplomatski pasoš.

Haradinaj, koji je 2004 bio izabran za premijera, je 100 dana nakon službovanja na ovoj funkciji podnio ostavku kako bi izašao pred Haški tribunal zbog optužbi za zločine. 2008 godine Haradinaj je pušten na slobodu. Nakon što je proces jednim dijelom bio ponovljen, on je 2012 godine ponovo oslobođen optužbi i pušten na slobodu. Zbog međunarodne potjernice koju je izdala Srbija, Haradinaj je i 2015 godine nakratko bio uhapšen u Sloveniji a potom pušten. Ministrica pravde Nela Kuburović je izjavila da je Haradinaj pred Haškim sudom procesuiran za zločine, počinjene 1998, ali da se optužbe Beograda odnose na 1999. godinu. Jučer su srbijanske vlasti francuskom sudu priložili dodatnu dokumentaciju. Optužnica protiv Haradinaja je proširena. Čime, nije poznato. Kosovska vlada kritikovala je potjernicu kao "politički motivisanu", piše Standard.

nr/jr