1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Majkl Rouz na klupi za svjedoke

6. oktobar 2010

Na suđenju Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini, počelo je svjedočenje britanskog generala Majkla Rouza (Michael Rose).

https://p.dw.com/p/PWGD
General Majkl Rouz i haški optuženik Ratko Mladić
General Majkl Rouz i haški optuženik Ratko MladićFoto: APImages

General Rouz svjedoči o situaciji u Sarajevu u tih godinu dana i o kontaktima sa optuženim Karadžićem, koji je u to vrijeme bio predsjednik Republike Srpske. Odgovarajući na pitanja tužioca, Rouz je rekao da je Sarajevo, kad je stigao na svoju dužnost, bilo "gotovo u srednjevjekovnom stanju". Nije bilo struje ni vode, snabdijevanje hranom bilo je krajnje oskudno, a granatiranje i snajperska vatra sa položaja Vojske Republike Srpske bili su svakodnevni. Pokušaj da umanji nevolje stanovništva i smanji broj žrtava bili su razlozi za učestale susrete sa Karadžićem i drugim ličnostima političkog i vojnog vrha Republike Srpske.

"Borba za mir"

Rouz je u januaru 1994. imenovan za komandanta međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na tom položaju ostao je do januara 1995. godine.
Rouz je u januaru 1994. imenovan za komandanta međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na tom položaju ostao je do januara 1995. godine.Foto: APImages

Srbi su, prokomentarisao je Rouz, početkom 1994. godine bili zainteresovani za uspostavljanje mira, kako bi "zacementirali" postojeće stanje, što je značilo da zadrže 70 procenata teritorije Bosne i Hercegovine, koje su zauzeli i držali pod kontrolom. Opsadom Sarajeva i napadima na Srebrenicu, Žepu i Goražde nastojali su da bošnjačke i hrvatske snage i stanovništvo dovedu u što goru situaciju i primoraju ih da prihvate sve uslove Republike Srpske. Tada su, posvjedočio je Rouz, Sjedinjene Države i NATO podržavale Hrvate i Bošnjake da odbiju prihvatanje mira pod nepovoljnim uslovima. O tome je general Rouz napisao i knjigu "Borba za mir" na koju se nerijetko u svom svjedočenju i oslanjao.

Radovan Karadžić u crkvi u Beogradu. Po svemu sudeći prvo pojavljivanje u javnosti nakon što je Haški tribunal 25.7.1995. godine izdao nalog za njegovo hapšenje.
Radovan Karadžić u crkvi u Beogradu. Po svemu sudeći prvo pojavljivanje u javnosti nakon što je Haški tribunal 25.7.1995. godine izdao nalog za njegovo hapšenje.Foto: picture alliance / dpa

Na istu knjigu - "Borba za mir" - pozivao se i Karadžić kao zastupnik sopstvene odbrane na početku unakrsnog ispitivanja. "Plašim se da je knjiga i suviše važna, ali ona je u cjelini ipak jedno literarno djelo. General Rouz je to napisao sa izvjesnom licentia poetica, sa jednom pjesničkom slobodom, tako da odbrana mora stvari da precizira da bi bile deliterarizovane", rekao je Karadžić, a svjedok uzvratio: "Nema nikakve pjesničke sobode u ovoj mojoj knjizi. Ona je pisana pod budnim okom UN i na osnovu njihove arhive. U knjizi doista nema nikakve pjesničke slobode."

Na klupi za svjedoke najvjerovatnije do kraja ove sedmice

Zbog takvog vođenje unakrsnog ispitivanja reagovao je predsjedavajući sudija O-Gon Kvon. "Ja stvarno ne vidim smisla ovome. Gospodine Karadžiću, koje je vaše pitanje, molim vas, pređite dalje na nešto drugo. Molim vas, suzdržite se davanja izjava."

Unakrsno ispitivanje generala Rouza tek je počelo. Karadžić je kao zastupnik sopstvene odbrane zatražio za ispitivanje punih trideset sati. Ako sudijsko vijeće i ne odobri toliko vremena, ipak se može očekivati da će bivši komandant UNPROFOR-a za Bosnu i Hercegovinu na klupi za svjedoke u Haškom tribunalu ostati do kraja ove sedmice.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić