Loše stanje ljudskih prava u BiH

Ljudska prava u BiH trebala bi biti propisana Ustavom, međunarodnim ugovorima, konvencijama koje je država potpisala i zakonima. Međutim, nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava ocjenjuju da Ustav i zakoni ove zemlje ne garantuju ostvarivanje ljudskih prava.

U BiH su ugrožena prava nacionalnih manjina da budu birani u institucije vlasti (slučaj „Sejdić i Finci protiv BiH“). Ustavom se proklamira osiguranje „najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava“, no Srbi iz Federacije te Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske (RS) ne mogu se kandidirati za članove Predsjedništva BiH.

Vlasti ugrožavaju prava nezaposlenih, penzionera, povratnika...

„Stanje ljudskih prava u BiH pogoršano je u odnosu na prethodnu godinu, a uzroci su, između ostalog, nepostojanje vlasti na nivou BiH i neusaglašavanje zakonskih propisa sa standardima Evropske unije“, kaže za Deutsche Welle predsjednica Helsinškog komiteta (HK) za ljudska prava u BiH Vera Jovanović.

Prema analizama HK-a, neodgovoran odnos vlasti pogoršao je stanje ljudskih prava u oblasti socijalne zaštite, a posebno su ugrožena prava nezaposlenih, penzionera, invalida i izbjeglica, odnosno povratnika. Pored toga, u BiH je prisutna i diskriminacija u skoro svim segmentima života.

Diskriminacija pri zapošljavanju i rješavanju imovinskih prava

„Diskriminacija u ovoj zemlji izražena je pri zapošljavanju, dodjeli donacija povratničkoj populaciji te rješavanju imovinskih prava, kako konstitutivnih naroda tako i nacionalnih manjina. Posebno je težak položaj nacionalnih manjina“, kaže predsjednica HK-a Vera Jovanović.

„Mnogi od zakona koje je donijela Republika Srpska (RS) do sada su bili, ili su trebali biti, u isključivoj nadležnosti BiH, što ukazuje na činjenicu da RS pravi zakonski okvir za samostalno funkcioniranje, što također može ugroziti stanje ljudskih prava u BiH“, upozorava predsjednica HK-a Vera Jovanović.

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je saopćilo da je u posljednjih deset godina obradilo više od 5.700 predmeta koji se odnose na žalbe pojedinaca ili grupa građana na različite vrste povreda ljudskih prava, a najviše žalbi odnosi se na oblasti socijalnog ili radnog prava.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić