Logistika i moguća „deglobalizacija“ | Politika | DW | 23.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Logistika i moguća „deglobalizacija“

Proizvoditi jeftino, konzumirati svuda. Sirovine i roba se transportuju uzduž i poprijeko planete. Okosnica ovog sistema je logistička branša. Ali, korona virus je pogodio u njenu srž. Hoće li doći do deglobalizacije?

Kada je izbila epidemija virusa u kineskom Vuhanu, ovaj prvi potres se osjetio u cijelom svijetu. Jer, stala je nabavka kineskih proizvoda. To je već ostavilo prve posljedice na pomorski saobraćaj. Tako je za dvocifreni procenat opao obim potražnje pomorskog prevoza u i iz Kine nemačke logističke firme "Kine i Nagel" (Kühne und Nagel). Brodovi su u pogledu količine tereta glavno prevozno sredstvo. Ako se pak gleda vrijednost tereta, tu je vazdušni saobraćaj od velikog značaja.

Takođe je veoma brzo ograničen i putnički saobraćaj, što je logistička branša isto tako osjetila. „Jer, veliki dio pošiljki se transportuje upravo u stomaku putničkih aviona“, objašnjava Erik Hajman iz istraživačkog odjela Dojče banke (Deutsche Bank).

Privreda SAD u slobodnom padu

U međuvremenu se virus proširio po cijelom svijetu. Proizvodnja se doduše polako ponovo pokreće kako u Evropi, tako i u drugim dijelovima svijeta, ali i dalje škripi u cijelom sistemu. U mnogim lukama je zbog korona virusa angažovan samo dio personala, a novi propisi otežavaju logistiku. Evropske brodske kompanije na primjer i dalje redukuju kapacitete za polovinu, kako bi izjednačile ponudu i potražnju.

Nove nevolje prijete s druge strane svijeta. Privreda Sjedinjenih Država je u slobodnom padu, a u Južnoj Americi bi mogao da nastane novi korona hot-spot. „Kompanije koje posluju u ovom regionu sa brodskim i avio teretom, moraju da računaju sa velikim padom transportnih usluga“, smatra Huster, generalni direktor Njemačkih špediterskih i logističkih udruženja (DSLV).

Coronavirus | Flugzeuge | Flughafen Peking (Getty Images/AFP/G. Baker)

Transportni avioni parkirani na aerodromu: korona kriza paralizovala transportnu branšu

Korona nije pogodila sve na isti način

Kompletna logistika je prilično pogođena pandemijom korone, smatra Robert Felkl, direktor Bremenskog udruženja špeditera. Ali, nisu svi isto pogođeni. „Oni koji su specijalizovani samo za automobilsku industriju, izgubili su skoro 100 odsto prometa“, kaže Felkl. Takođe i u oblastima elektronike, mašinske i tekstilne industrije potražnja je skoro kompletno pala, dodaje Frank Huster iz DSLV. Za razliku od pomenutih branši, potražnja u farmakaološkoj i prehrambenoj industriji je jasno porasla, dijelom neproporcionalno, kaže Huster. „Situacija je dobra i u oblasti skladišne logistike.“

Huster je uvjeren da se već dotaklo dno i da sada sve ide nabolje. Privreda u istočnoj Aziji je ponovo u pogonu, a sa njom i protok robe ka Evropi. Takođe se pokreću hemijska i automobilska industrija u Njemačkoj i Evropi. I trgovina, koja u mnogome zavisi od logistike, pokreće se nakon popuštanja pravila nametnutih zbog korona pandemije. „Sve se pokreće ali umjernim tempom“, kaže Huster.

Glavni dio logistike u Njemačkoj obavljaju mnoga mala i srednja preduzeća, njih oko 60.000. „Tamo gdje se i do sada malo zarađivalo, na primjer u čisto transportnim uslugama, gdje su samostalni autoprevoznici radili sa svojim kamiona, tu je pritisak i do sada bio užasno visok“, kaže Hajman iz Dojče banke. Oni su i prije krize malo zarađivali pa nisu mogli da imaju neke veće finansijske rezerve. Za razliku od njih, uvjeren je Hajman, velike kompanije pod određenim okolnostima imaju lakši pristup državnim paketima pomoći. No, uprkos tome i velike kompanije osjećaju posljedice pandemije. Tako i najveći njemački logistički koncern, DHL  iako je imao veliki promet paketa, ukupno gledano bilježi pad u prvom kvartalu. Nije svjetlija situacija ni kod konkurencije, kod FedEx i UPS.

Ono što pogađa logističku branšu, pogađa i njemačku privredu. Logistika je u Njemačkoj najveći privredni sektor odmah nakon automobilske industrije i trgovine. 2019. bilježi promet u visini 279 milijardi evra, podaci su Saveznog udruženja za logistiku. U ovom sektoru je zaposleno tri miliona ljudi.

HHLA Container Terminal Hamburg Hafen Deutschland (picture-alliance/dpa/C. Charisius)

Terminal u luci Hamburg radio sa minimalnim kapacitetom tokom korona krize

Ova radna mjesta bi sa nešto sreće većinom mogla da se sačuvaju. „Tamo jedva da ima otkaza iz razloga poslovanja“, kaže Huster. On kaže da je logistika prilično dobro prošla sa skraćenim radnim vremenom. „To bi se dugoročno naravno moglo promijeniti, ako bude manje klijenata.“ Felkl naglašava kako logistička branša godinama kuburi s nedostatkom saradnika. „Zbog toga preduzetnici čine sve kako bi zadržali radnike“, kažeFelkl. Prema anketi Hamburškog udruženja špeditera, sprovedenoj među njegovim članovima, 95 odsto ispitanih preduzentika nema namjeru da otpušta radnike.

No, prema podacima ifo-Instituta u aprilu je svako drugo transportno preduzeće je u unutrađnjosti svoje zemlje prijavilo skraćeno radno vrijeme. Došlo je do gubitka radnih mjesta u transportu, navodi ovaj Institut. Jedno istraživanje konjukture je pokazalo da je 24 odsto preduzeća u unutrašnjem saobraćaju i 20 procenata u sektoru skladištenja i drugih usluga odlučilo da već u aprilu otpuste pojedine zaposlene i ne produže ugovore na određeno vrijeme.

Uprkos svim paketima pomoći, broj nesolventnih u logističkoj branši bi narednih mjeseci mogao da se poveća, pretpostavlja Erik Hejman iz istraživačkog odjela Dojče banke. „Očekuju se i fuzije, ako se preduzeća u ovakvoj situaciji usude da preuzmu kompanije koje loše posluju.“

Kabinett verabschiedet Gesetz gegen Retouren-Vernichtung (picture-alliance/dpa/T. Weller)

S obzirom da su prodavnice bile zatvorene, cvjetala je online-nabavka

Prema jednom istraživanju Bremenskog udruženja špeditera 20 odsto ispitanih preduzetnika strahuje za egzistenciju, ako se privreda ne oporavi u dogledno vrijeme.

Izazovi za budućnost

Virus je mogao da prodre tako duboko u srž svjetske ekonomije zbog toga što se radi o snažno uvezanom sistemu. I to se, a ne samo loše snabdijevanje maskama i zaštitnim odijelima, u ovoj pandemiji pokazalo kao nedostatak,. Zato u vazduhu već visi pitanje, da li će doći do neke vrste „deglobalizacije“ i jače regionalizacije proizvodnje. „Ali, to ne mora da znači odmah i manje posla za logistiku“, smatra Hajman. „Ako se proizvodnja podijeli na više lokacija, može da poraste potreba za transportom.“

Važna tema logističkih koncerna ostaje uistinu i zaštita klime. „Korona će narednih godina ostati zabilježena kao nešto što je dovelo do pada privredu, i što je prevaziđeno“, smatra Hajman. Ono što iza nje ostaje su klimatske promjene i regulisanje politike zaštite čovjekove sredine.“ Zato će sektor saobraćaja sve više i više da bude u fokusu, siguran je ovaj ekonomista. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android