Loše ocjene Eulexu

"Skupa nemoć Europske unije na Kosovu" je naslov članka u švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ), u kojemu se list osvrće na izvješće Europskog revizorskog suda o radu Europske misije na Kosovu - EULEX-a, odnosno "loše ocjene" koje je ta EU institucija dala Eulexu. "Nijedna druga zemlja ne dobiva toliko puno pomoći iz EU blagajni kao što je to slučaj sa Kosovom. Pošto se Bruxelles nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina nije mogao pohvaliti odlučnošću, 2008. je na Kosovu uspostavljena dosad najveća i najskuplja EU misija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Oko 2.500 osoba je dosad imalo zadatak da toj mladoj državi u oblastima policijskih struktura, pravosuđa, carina i borbe protiv korupcije, pomogne u stvaranju vladavine prava. Oko 680 milijuna eura je koštala ta podrška od 2007. do 2011. Neke velike koristi od toga utroška, međutim, nije bilo, kako je utvrdio Europski revizorski sud u svome posebnom izvješću", prenosi NZZ.

Kriv Eulex, a i kosovske vlasti

List dalje piše da se neuspjeh Eulexa ne može opravdati samo drukčijim društvenim strukturama na Kosovu, već i nedovoljno efikasnim upravnim strukturama same misije. "Europski revizorski sud kritizira da su EU države postavile nedovoljno kvalificirano osoblje u Eulex, i to često na veoma kratka vremenska razdoblja. Nedostataka očito ima i kod koordinacije s drugim donatorskim državama, prije svega s SAD-om."

NZZ međutim, uz konstataciju da razlog neuspjeha zasigurno nije nedostatak novca, navodi da je Kosovo od 1999. do 2007. dobilo 3,5 milijardi eura međunarodne pomoći, od toga dvije trećine od Europske komisije i EU zemalja. Ali sav taj novac nije pomogao u tome da se suzbije korupcija, navodi NZZ i dodaje: "Za to stanje su krive i vlasti, koje premalo pozornosti pridaju principima vladavine prava. Usto i pravosuđe pati od političkog uplitanja, neefikasnosti i netransparentnosti. Daljnji deficiti se u velikom broju spominju, kao primjerice činjenica da na sjeveru Kosova, gdje je dominantno srpsko stanovništvo, 'gotovo da i nema' napretka pri uvođenju vladavine prava, navodi se u izvješću. Dobre ocjene su revizorski kontrolori dali tek carinskoj službi."

Grčki skandal oko "liste Lagarde"

Njemačke novine se osvrću i na puštanje na slobodu grčkog novinara žutog tiska Kostasa Vaksevanisa, koji je bio uhićen zbog objavljivanja liste s imenima 2.059 poreznih prijestupnika, koji su svoj novac proteklih godina prebacili na švicarske račune ili drugdje izvan Grčke. Spiegel online pojašnjava da je Vaksevanis u svome listu "Hot Doc", u kojemu je glavni urednik, objavio tu listu, na kojoj se navodno nalaze imena i pojedinih političara, kao i novinara, kućanica te studenata. "Takozvana 'lista Lagarde' se oslanja na informacije francuskih sigurnosnih snaga i sadrži među ostalim imena grčkih građana, koji su proteklih deset godina prebacili novac u Švicarsku. Prema navodima medija, 2010. je tadašnja francuska ministrica financija Christine Lagarde (današnja šefica MMF-a, op.a.) listu predala grčkim vlastima. Ta lista je međutim dvije godine prebacivana iz jedne ustanove u drugu", navodi Spiegel.

Financial Times Deutschland (ftd) dodaje da je Vaksevanis kazao da je od 1998. do 2007. tako prebačeno više od 13 milijardi eura u inozemstvo te da se iza toga kriju politički motivi i da je većina imena na listi "prijatelji političkog sustava". Ftd piše da je "doduše već dugo poznato da pripadnici grčkog establišmenta prebacuju novac u inozemstvo, često na ime supruge ili drugih članova obitelji. Ovo je međutim prvi put da je veliki broj tih ljudi javno imenovan. Bivši ministar financija Jorgos Papakonstantinou, koji je Lagarde zamolio za listu, i njegov nasljednik Evangelos Venizelos sada moraju trpjeti kritike da se nisu pobrinuli za to da porezne ustanove taj slučaj sveobuhvatno istraže. Skandal oko liste i mogućeg političkog zataškavanja se pojavio u jedan veoma kritičan trenutak za vladu Antonisa Samarasa. Ona narednog tjedna naime, prije sastanka s ministrima financija eurozone 12. studenog, namjerava kroz parlamentarnu proceduru provući proračun za 2013. godinu i veliki paket štednje. To je uvjet za isplatu naredne tranše kredita od 31,5 milijardi eura. Bez te tranše bi Grčka doživjela bankrot."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić