″Ljudi i dalje žive u šatorima, tik uz more″ | Politika | DW | 08.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Godina dana od požara u Moriji

"Ljudi i dalje žive u šatorima, tik uz more"

9. septembra 2020. izbjeglički kamp Moria izgorio je na Lezbosu. Životni uvjeti migranata na grčkom otoku od tada teško da su se poboljšali.

Nije to bio prvi put da je u najvećem izbjegličkom kampu u Europi izbio požar - ali nikad nije bilo tako loše: u noći 9. septembra 2020. plamen je potpuno uništio kamp Moria na grčkom otoku Lesbos. Neposredno prije početka zime, više od 12.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom.

Požari su sami izazvali neki od stanovnika kampa, pretpostavlja se iz frustracije i očaja. U "Paklu", kako su kamp zvali njegovi stanovnici, nisu htjeli više ostati. Grčke vlasti nisu pokazale popustljivost: uhićena su četiri mlada migranta i svaki je osuđen na deset godina zatvora zbog podmetanja požara.

U isto vrijeme, međutim, konzervativna vlada premijera Kyriakosa Mitsotakisa obećala je novi početak u grčkoj izbjegličkoj politici: prenapučeni kampovi poput Morije, "srama Europe", bit će zatvoreni, a novi kampovi već se planiraju. No prije svega, kamp za hitne slučajeve postavljen je na plaži u Mavrovouniju, nedaleko od glavnog grada otoka, Mytilenija. Izbjeglice i migranti iz Morije trebali su tamo privremeno provesti sljedećih nekoliko mjeseci.

UNICEF Bilder des Jahres 2020 1. Platz

Požar u Moriji u septembru 2020. godine

Ali kako grčka poslovica kaže: ništa ne traje duže od privremenog rješenja. Ljudi su do danas ostali u šatorskom kampu Mavrovouni. Susjedni smještaj Kara Tepe, koji bi barem nekima od njih mogao pružiti bolje životne uvjete, zatvoren je u aprilu 2021. po nalogu vlade u Ateni. U tu će se svrhu u bliskoj budućnosti u udaljenoj planinskoj regiji Plati izgraditi novi, zatvoreni kamp za nekoliko hiljada ljudi. Atena je dobila milijune eura sredstava EU za izgradnju modernih kampova. 

Birokratske prepreke

Prvotno je bilo rečeno da će kamp Plati biti spreman za useljenje u jesen 2021. No, ovaj se raspored više ne može poštivati. Angeliki Dimitriadis, istraživačica migracija iz atenskog think tanka ELIAMEP, rekla je za DW da je do kašnjenja došlo zbog nezadovoljstva javnosti, ali i birokratskih prepreka. "Dozvole za vodove za struju i vodu, prijevoz građevinskog materijala ili zakonom predviđeni natječaji oduzimaju puno vremena, ne samo na Lezbosu", objašnjava ona.

Prema podacima Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Grčkoj, oko 3.500 tražitelja azila trenutno živi na otoku Lezbos. Većina je iz Afganistana. Prije požara u Moriji bilo je više od 17.000. Od tada se mnogo toga dogodilo: Hiljade migranata preseljeno je u kontinentalnu Grčku - bilo zato što im je odobren zahtjev za azil, bilo zato što su prepoznati kao "ugrožene osobe" s posebnim potrebama zaštite.

Pritisak lokalnih političara

Lokalni političari na Lezbosu izvršili su veliki pritisak kako bi spriječili pridošlice da tako dugo ostanu na otoku. Osim toga, maloljetnici bez pratnje i drugi ugroženi ljudi s Lezbosa mogli su pronaći utočište u drugim europskim zemljama, uključujući Njemačku, u sklopu programa preseljenja koji financira EU. 

Griechenland Humanitäre Hilfe für Flüchtlinge nach dem Brand in Moria

Pomoć izbjeglicama nakon požara u Moriji

"Već sama činjenica da nije toliko ljudi zbijeno na malom prostoru poboljšala je životne uvjete na Lezbosu", kaže istraživač migracija Dimitriadis. No, osnovni problemi ostali su isti: "Ljudi i dalje žive u šatorima, tik uz more. Kad pada kiša, improvizirani kamp je poplavljen, a ljeti su vrućine nepodnošljive."

"Učinkovita zaštita granica" na prvom je mjestu

Glasnogovornica UNHCR -a Stella Nanou izjavila je za DW: "Budući da se broj izbjeglica na Lezbosu već značajno smanjuje, sada bi bilo vrijeme za nastavak građevinskih i radova na popravku u kampu Mavrovouni kako bi se uvjeti boravka migranata nastavili poboljšavati do početka zime".  U ovom trenutku, međutim, politika u Grčkoj ima druge prioritete. "Učinkovita zaštita granica" tako glasi krajnji cilj.

Početkom jula, grčki ministar migracija, Notis Mitarakis, izjavio je u parlamentu da je broj pridošlica na Lezbos i druge otoke u istočnom Egejskom moru pao za 96 posto u posljednjih dvanaest mjeseci. "Ova vlada je povratila kontrolu nad izbjegličkom krizom", potvrdio je konzervativni političar, koji i sam dolazi s istočnog egejskog otoka Chios. Ova izjava nije bila samo potez prema lijevoj stranci Syriza, koja je vladala do 2019. godine, a koju konzervativci optužuju za naivnu politiku otvorenih granica.

Uspostaviti mehanizam kontrole

No, kako se može povratiti "kontrola nad izbjegličkom krizom"? Već u junu 2017. - mnogo prije promjene vlasti u Ateni - ljevičarski "List urednika" izvijestio je o nezakonitim odbacivanjima tražitelja azila od strane grčkih vlasti na državnim granicama, takozvanim "potiskivanjima" (pushbacks). Od tada je bilo sve više relevantnih informacija i izvješća o tome. Visoki povjerenik UN -a za izbjeglice smatra da su neki od ovih navoda vjerodostojni i preporučuje da grčka vlada uspostavi neovisni mehanizam kontrole.

Atena negira sve optužbe. Sada Bruxelles prijeti blokiranjem daljnjih sredstava za grčku obalnu stražu. Istraživač migracija Dimitriadis vjeruje da je povlačenje novca zapravo jedina poluga koju ima Komisija EU. Ali ona također vjeruje: "Bez podrške Europe, grčka stroga politika vjerojatno ne bi bila moguća. U osnovi, drugi Europljani vjerojatno su sretni što Grci rade ovaj nezahvalan posao na vanjskoj granici", kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu