Ljevičarska savjest napada ljevičarski akcionizam

To nije bilo u protokolu: njemački ambasador Peter Šof htio je da položi vijenac grčkim civilima iz Distoma, žrtvama nacističkog masakra, kada mu se na putu ispriječila žena u crnom. "Vi nemate na to pravo. Njemačka treba da plati odštetu žrtvama", zahtijevala je ljevičarska političarka Zoe Konstantopulou, koja je tokom njenog članstva u koaliciji Siriza 2015. kratko bila predsjednica parlamenta.

Njemačkom ambasadoru je priskočio u pomoć 94-godišnji Manolis Glezos, borac pokreta otpora. On je ustao iz prvog reda gdje je sjedio, Šofa uzeo za ruku i poveo naprijed kako bi mogao da položi vijenac. Ovaj gest je okupljena publika podržala uzvikujući - bravo. "Dijete jednog zločinca, pa kakav god zločin da su počinili njegovi otac ili majka, nije odgovorno za njihove zločine", kazao je veoma popularni heroj pokreta otpora protiv nacističke okupacije. 

Ljevičarska borkinja

Zoe Konstantopoulou je uvijek bila upečatljiva pojava: snažna figura, sa karakterisitčnom sklonošću ka raspravama i veliko pravno znanje. Borbenog duha i dovitljiva, ova renomirana advokatkinja zna kako da oduševi mlade birače i aktiviste. Nakon što su ljevičari 2015. u Atini došli na vlast ova političarka Sirize je izabrana za predsjednicu parlamenta, i odmah je na prvoj sjednici pred cjelokupnom javnošću upozorila premijera Aleksisa Ciprasa, da ju je sramota da se pridržava poslovnika Gornjeg doma. Očigledno se zabavljajući Cipras je na to odgovorio širokim osmijehom. No, ono što je potom uslijedilo za mnoge nije bilo baš zabavno. Cipras se okrenuo u potpunosti realnosti i najavio mjere štednje, koje će se usvajati sedmično. Predsjednica parlametna je mogla da koristeći se svim finesama poslovnika samo uspori proces ali ne više i da ga spriječi.

Ova pravnica spremna na svađu se za riječ javljala i tokom odluka o ličnostima koje treba postaviti na javne funkcije, te tako i tokom izbora direktora državne televizije ERT 2015. Konstantopulo je jasno stavila do znanja da se ne slaže s izborom kandidata i zatražila saslušanje koje je trajalo deset sati. Posebno je bilo čudno kada je medijski mendažer (koji je i danas na funkciji) pod znak pitanja stavio zabranu slobodne saradnje u javnom radijskom servisu. "Potreban nam je na primjer štimer klavira za ERT orkestar, ali ne možemo nikog da nađemo jer nije dozvoljeno upošljavati slobodne saradnike. To znači da mi moramo najmanje na godinu dana da zaposlimo nekog ko nam je potreban samo za štimovanje klavira", požalio se tada kandidat za mjesto menadžera. "Ako već imate stalni orkestar onda vam je potreban i redovni štimer", suvo je odgovorila Konstantopulou.

Tajno oružje - odbor

Kao predsjednica parlamenta ona je često pribjegavala napadu, a njeno najomiljenije oružje je bio parlamentarni odbor. Odmah po preuzimanju funkcije obrazovala je odbor koji je trebalo da ustanovi koji su grčki državni dugovi bili "nelegitimni" i "pravno protivni" i koje iz tih razloga ne bi trebalo vraćati. Pored toga je istražni odbor trebalo da ustanovi ko su odgovorni za sva budžetska ograničenja posljednjih godina i da ih pozove na odgovornost. Drugom stručnom gremijumu je povjeren zahtjev za odštetu od Njemačke zbog zločina iz Drugog svjetskog rata. No, podršku po ovom pitanju ona nije dobila na kraju i zbog legendarnog borca pokreta otpora Manolisa Glezosa.

On je 1941. stvorio ime kada je zajedno sa njegovim političkim saborcem Apostolom Santasom sklonio omraženu zastavu sa kukastim krstom sa Akropolja. Nakon rata se Glezos angažovao u komunističkom pokretu, a kasnije i u drugim ljevičarskim partijama i grupacijama, dok nije 2012. u Sirizi pod Ciprasovim vođstvom pronašao političku domovinu. On je od tada otjelovljena savjest grčkih ljevičara. Sa 92 godine pažnju je privukao i kratkim gostovanjem u Evropskom parlamentu. No uvijek iznova on tamo dobija riječ kako bi podsjetio na njemačke 'ratne dugove' i mizernu ekonomsku situaciju današnje Grčke - pa čak i ako je ta tema u Strazburu bila potpuno drugačija. Međutim, njegov savez sa svađalački raspoloženom predsjednicom parlametna nije dugo trajao, jer je Konstantopuolu iz protesta zbog dugoročne politike štednje u ljeto 2015. napustila Sirizu. Nedugo zatim osnovala je svoj politički pokret koji se bori za "ukidanje demokratije" u njednoj domovini i koja prema sopstvenim izjavama u viziru ima potraživanja od Njemačke za odštetom zbog nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Po nekim anketama njena partija je oko tri procenta ispod izbornog praga koliko je potrebno da uđe u parlament.

Pohvala za Glezosa sa najviših funkcija

Ali, Glezos i Konstantopulou se sreću ponovo. Proračunato, tokom pomena na 73. godišnjicu masakra koji su počinili SS-ovci u grčkom mjestu Distomo. Njihove reakcije su mogle i da ne budu različite: zbog neispunjenih zahtjeva za reparacijom Konstantopuolu je blokirala njemačkom ambasadoru put, Glezos se pak iznenađujuće umiješao i poveo ambsadora da položi vijenac. Zbog toga je dobio pohvalu s najviših državnih funkcija. "Manolis, ti si svima nama pokazao kako se jedan pravi predstavnik pokreta otpora treba držati", kazao je grčki predsjednik Prokpis Pavlopulos.

Konstantopulou pak opravdava svoj postupak i napada svog političkog saborca. "Svojim sopstvenim rukama manolis Glezos je zastavu okupatora spustio na spomenik žrtvama", kazala je nekadašnja predsjednica grčkog parlametna. I ovo vjerovatno nije bila njena posljednja protestna akcija.