Ljevica i AfD: Priznanje Kosova je bila velika greška | Politika | DW | 21.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Ljevica i AfD o odnosu prema zapadnom Balkanu

Ljevica i AfD: Priznanje Kosova je bila velika greška

Kako stranke koje će vjerojatno nakon izbora 26. rujna ući u Bundestag doživljavaju regiju zapadnog Balkana? DW je razgovarao vanjskopolitičkim predstavnicima ovih stranaka.

Stranke Ljevica i Alternativa za Njemačku, stranke krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, su oduvijek bile skeptične kako prema projektu Europske unije, tako i prema prejakom vanjskopolitičkom utjecaju Njemačke a to naravno vrijedi i za područje zapadnog Balkana.

Kako, s obzirom na poznate stavove, ove stranke, koje će najvjerojatnije ući i u saziv 20. Bundestaga, gledaju na zapadni Balkan posebice u svjetlu diplomatske ofenzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi ovu regiju i dalje održao na listi vanjskopolitičkih prioriteta kako Njemačke tako i Europske unije?

„Stranka Ljevica je otvorena prema željama zemalja zapadnog Balkana za ulazak u Europsku uniju ali pod uvjetom da većina građana ovih zemalja to zaista i želi. U biti smo mi za to da se građani svake od ovih zemalja direktno, to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU", kaže u razgovoru za DW Žaklin Nastić, zastupnica stranke Ljevica (Die Linke) u Bundestagu i potpredsjednica Njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupe.

Nastić smatra da se, kada su pregovori o ulasku u Europsku uniju, premalo pozornosti obraća na socijalna pitanja što sa sobom donosi negativne posljedice, kako kaže Nastić, kako u Rumunjskoj i Bugarskoj tako i u Hrvatskoj. "Mi smo na slučaju Hrvatske vidjeli kako je brodogradnja ove zemlje propala zbog konkurencije unutar EU-a što je opet pridonijelo tomu da još više građana Hrvatske mora tražiti posao na zapadu Europe. Hrvatska je u EU-u i iako su time riješeni neki problemi nastali su novi", zaključuje.

Kosovo nikada nije trebalo priznati

U svezi s jednim od najvećih problema kada se govori o zapadnom Balkanu, neriješenim pitanjima odnosa Srbije i Kosova, Nastić potvrđuje staru skepsu njemačke krajnje ljevice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije. "Kao stranka međunarodnog prava smo i dalje protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnoj razini možemo i dalje s Kosovom održavati kontakte ali veleposlanstvo mora biti zatvoreno. Ovim korakom bi bili tako reći u trendu: u posljednjih pet godina je 15 zemalja povuklo priznanje Kosova dok ih je samo pet priznalo Kosovo", kaže političarka Ljevice iz Hamburga.

Bundestag DIE LINKE Zaklin Nastic

Žaklin Nastić

Ona se vrlo kritički odnosi prema ulozi Njemačke na jugoistoku Europe. "Briselski proces koji je pokrenut 2014. i trebao je uroditi i približavanjem vlada u Beogradu i Prištini je praktički potonuo. Kada su 2018. srpski predsjednik Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Thaci najavili razmjenu teritorija, Berlin se ponovno morao umiješati kako bi spriječio dogovor", kaže Nastić i nastavlja u istom tonu: "Njemačka je u posljednjih 30 godina često bila dio problema ali rijetko dio rješenja na Balkanu. Umjesto još jedne diplomatske ofenzive koja ionako ništa neće promijeniti, potreban nam je temeljni socijalni i gospodarski preokret u regiji do kojeg bi trebalo doći uz zajedničke napore EU-a, Kine, Rusije i SAD-a i snaga na licu mjesta".

Provincijski političar kao adut njemačke vanjske politike

Stoga i ne čudi da za Nastić odlazak Christiana Schmidta na mjesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće pridonijeti poboljšanju stanja. "Jedan provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi 'An Apple a Day keeps Putin away', sigurno neće pomoći u rješavanju kompliciranih unutarnjopolitičkih problema u Bosni i Hercegovini", smatra Nastić koja i samu funkciju Visokog predstavnika smatra suvišnom.

"Novcem koji bi se uštedio ukidanjem ove funkcije bi se mogao ojačati gospodarski program za ovu balkansku zemlju kako bi joj se zaista pomoglo da krene dalje u rješavanju socijalnih problema", glasi njezino rješenje.

I za razliku od ostalih parlamentarnih stranaka koje u pravilu smatraju kako bi se Europska unije morala pojačano angažirati na zapadnom Balkanu između ostalog i zbog toga kako utrku za prevlast u tom dijelu Europe ne bi u svoju korist riješila Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Ljevice smatra da rješenju problema na zapadnom Balkanu moraju pridonijeti svi čimbenici, što znači sve pogođene zemlje uz pomoć EU-a ali i Rusije, Kine ali i SAD-a.

Skepsa prema proširenju

Zastupnički klub parlamentarne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) smješten je krajnje desno u Bundestagu i svoj uspon ova stranka je započela kritikom Europske unije a učvrstila kritikom izbjegličke politike. Stoga ne čudi da bivši glasnogovornik predsjednice te stranke Alice Weidel te aktualni potpredsjednik Njemačko-južnoeuropske parlamentarne grupa Markus Frohnmaier na početku razgovora za DW, iznosi skepsu glede proširenja Europske unije.

Bundestag Markus Frohnmaier, AfD

Markus Frohnmaier

"Kad je u pitanju proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana nas tu pogotovo zanimaju sigurnosna pitanja i pitanja migracija i tu smo kritični. I to između ostalog kada govorimo o islamizmu, organiziranom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smijemo zaboraviti da migracijske rute protječu kroz ove zemlje, i zbog svega toga moram reći da trenutno odbijamo proširenje EU-a na ovu regiju", kaže Frohnmaier.

Posebice kada je u pitanju islamizam, AfD tu gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Europe. "Kada govorimo o islamizmu i kada se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu moramo spomenuti da se ovdje dogodila regrutacija za Islamsku državu i to su sve stvari zbog kojih se treba zamisliti. Moramo spomenuti i utjecaj Turske koja po Albaniji gradi džamije", kaže AfD zastupnik.

Njemačka mora ostati u regiji ali se usredotočiti na smislene projekte

I kad je u pitanju odnos prema Srbiji i Kosovu, AfD tu gaji drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu ali je u jednom pitanju slaže sa strankom Ljevice: Kosovo nikada nije trebalo priznati.

Frohnmaier potvrđuje ono što je još prije nekoliko godina u razgovoru za DW rekao i vanjskopolitički glasnogovornik AfD-a Armin-Paulus Hampel: "Priznanje Kosova je bila velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama preživjeti. Već dulje vrijeme ova zemlja je primatelj pomoći a tu je Njemačka zemlja koja snosi najveći trošak. Tu se ogroman novac troši na projekte koji idu i u smjeru pojačavanja migracije prema Njemačkoj a to nije prihvatljivo", smatra AfD-ov političar koji također, kao i Žaklin Nastić iz stranke Ljevica, smatra da razmjena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rješenje koje treba tako lako odbaciti kao što je to učinila Njemačka vlada.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, Frohnmaier smatra da je ovdje, za razliku od Kosova, prisustvo Njemačke poželjno. I to iz nekoliko razloga. "Što se tiče Bosne i Hercegovine smatram da je smisleno da smo tamo prisutni i da pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podijelio u tri područja: prvo je tu sprječavanje migracija. Mi moramo države pomoći u tomu da bolje amortiziraju migracijski pritisak i po potrebi vraćaju migrante. Drugo pitanje je odnos prema islamizmu, tu moramo posebice podržati projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organiziranog kriminala.To su tri područja na kojima mora biti suradnje, smatra Frohnmaier. Ono na što svakako ne treba bacati novac su, prema mišljenju AfD-ovog političara, "besmisleni klimatski projekti poput npr. financiranja ekološki prihvatljivog javnog prijevoza".

"Od njemačkog je interesa da tamo ostanemo aktivni i prisutni posebice u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće zanimanje za ovu regiju, naravno tradicionalno i Ruska Federacija i tu Njemačka mora gledati kao da i dalje u regiji ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak", zaključuje Frohnmaier s pogledom na razdoblje nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu