Litvanija orijentisana više prema istoku nego jugoistoku
3. juli 2013Litvanija će, kao i njene prethodnice u posljednje dvije godine, u fokus svoje politike predsjedavanja EU staviti ekonomska pitanja. Jačanje ekonomske i monetarne unije, koordinacija ekonomskih i budžetskih politika zemalja članica, funkcionalna bankovna unija,… ukratko rečeno, litvansko predsjedavanje EU nastavlja putem rješavanja unutrašnjih ekonomskih pitanja Unije.
„Povratak povjerenja u EU je prvi korak ka poboljšanju opšteg stanja evropske ekonomije. Da bi povratili povjerenje građana moramo da radimo na održivom privrednom razvoju, koji jedini može riješiti visok nivo nezaposlenosti“, izjavila je predsjednica Litvanije, Dalia Gribauskaite (Grybauskaite), predstavljajući prioritete litvanskog predsjedavanja EU.
Uslovi za članstvo u EU su veliki izazov
Pored ekonomije, koja i u narednom periodu nastavlja da bude evropski prioritet broj jedan, litvanska predsjednica osvrnula se i na „otvorenost Evrope“: „Iako smo neizbježno okupirani ekonomskim izazovima, ne smijemo da zaboravimo ono što EU zapravo jeste, a to je Unija zasnovana na vrijednostima, koja na prvom mjestu obezbjeđuje bolji život ljudi. Naša je obaveza da pokažemo građanima da EU može da raste i da ostaje otvorena za druge u godinama koje dolaze.“
Pozdravljajući napore EU u oblasti otvorenosti i proširenja, predsjednica Litvanije, zemlje koja je prije nepunu deceniju i sama postala nova članica Unije, još jednom je čestitala Hrvatskoj na članstvu i dodala: „Uslovi za članstvo predstavljaju veliki izazov. Oni koji ih ispune vide EU kao otvorenu i spremnu da daje i prima.“
Iako poručuju da su prijatelji proširenja koje, prema njihovim riječima, donosi „svježu krv“ u familiju evropskih zemalja, Litvanci nisu, za sad, predstavili konkretne prijedloge u pogledu mogućih novih evrointgracionih koraka zemalja Zapadnog Balkana za vrijeme njihovog predsjedavanja. Pored otvorenih pitanja, za koje kažu da još uvijek postoje sa Srbijom, Litvanci poručuju da će se voditi objektivnim kriterijumima i da će, „ako se dogovoreno u dijalogu Beograda i Prištine primijeni, biti srećni da krenu naprijed sa tim pitanjima“.
„Vidjećemo šta ćemo s BiH“
„Nažalost, izgleda da je veoma teško napraviti progres u Makedoniji, gdje situacija zaista nije sjajna. Albanija takođe ima unutrašnjih problema i izgubila je početni zamah na putu ka EU. Vidjećemo šta je moguće da uradimo i sa BiH“, objašnjava za DW ambasador Litvanije u EU, Raimundas Karoblis.
Sa druge strane, Litvanija ponavlja da će za vrijeme svog predsjedavanja Unijom insistirati na jačoj integraciji EU i njenih istočnih partnera. Tim povodom u novembru organizovaće se i poseban samit u Viljnusu, kao korak ka postizanju političke asocijacije i ekonomske integracije EU i nekadašnjih sovjetskih republika.
Autorka: Marina Maksimović
Odgovorna urednica: Marina Martinović