"Liste neprijatelja" su bile i prije NSU
8. august 2018
Tajming je možda slučajan. Ni tri sedmice nakon okončanja procesa protiv terorističke grupe "Nacional-socijalističko podzemlje" (NSU) obznanjeno je da su bezbjednosne službe u racijama i hapšenjima od 2011. pronašle liste sa oko 25.000 imena. Desni ekstremisti su sakupljali podatke o omraženim političarima, jevrejskim organizacijama, ali i novinarima. No, ko je konkretno završavao na ovoj "listi za odstrel" rijetko je bilo poznato. Službe bezbjednosti nisu imale velikog interesa da o ovoj velikoj temi govore na sva zvona.
Ovaj broj tekođe nije objavila Savezna kriminalistička služba (BKA), ili pak Pokrajinska kriminalistička služba. Ne, ovaj broj je postao poznat kada je savezna vlada odgovorila na upit stranke Ljevice u njemačkom Bundestagu. Teško je procijeniti šta znači ta uzdržanost službi. Jedno malo upozorenje vidi se u istrazi protiv osumnjičenog za terorizam Franka A, čiji je slučaj 2016. izazvao pažnju.
Naime, kod jednog bivšeg Bundesverovog vojnika i dvojice njegovih saučesnika, koji su navodno planirali napade na političare, pronađeni su spiskovi sa 32 imena i lokacije. "BKA je pravovremeno uočila opasnost i obavijestila nadležne pokrajine". Potom je BKA 2017. obavijestila tri osobe, koje su se nalazile na "listi neprijatelja". Imena nisu saopštena. U odgovoru dostavljenom DW-u ne stoji da li su obaviještene i druge osobe koje su se nalazile na tom spisku.
U medijskim napisima je još 2017. bilo govora o imenima političara koji se nalaze na tim spiskovima. Najpoznatiji među njima su bivši njemački predsjednik Joahim Gauk, ministar spoljnih poslova Hajko Mas (SPD), tirinški premijer Bodo Ramelov (Ljevica) i potpredsjednica Bundestaga Klaudija Rot (Zeleni). Na listi je navodno i Centralni savjet Jevreja u Njemačkoj, Centralni savjet muslimana i Fondacija Amadeu Antonio iz Berlina koja se angažuje u borbi protiv rasizma.
Ukupno 35.000 imena na svim poznatim listama
U slučaju desno ekstremne grupe "Nordkreuz" (Sjeverni krst), protiv koje istragu vodi Savezno državno tužilaštvo, i sama Savezna vlada nije dala jasno saopštenje. Tek je tokom pretrage u avgustu 2017. i aprilu 2018. na zahtjev Ljevice u javnost izašla lista sa 25.000 imena. Tokom istrage protiv NSU otkriveno je još 10.000 imena, tako da je to ukupno 35.000 ljudi na "listi neprijatelja". Izgleda da bezbjednosne službe ne znaju ništa više od toga. A od kako je otkriven NSU 2011. godine Savezno državno tužilaštvo u desno ekstremnom miljeu "nije pronašlo listu sa imenima političara i političarki".
Činjenica da su njemačke bezbjednosne službe i prije otkrića ćelije NSU imale informacije o listama sa ciljevima napada koje su posjedovali desni ekstremisti, može se zaključiti iz saznanja Istražnog odbora NSU u Tiringiji. Iz ove njemačke pokrajine potiče i nedavno na doživotnu robiju osuđena Beate Čepe, kao i njeni prijatelji Uve Benhardt i Uve Mundlos.
"Lista za odstrel" pojam koji kruži
Jedan policajac je pred Istražnim odborom Tiringije svjedočio o saslušanju jednog informanta sa desničarske scene tokom 1990-ih: "Lista za odstrel je pojam koji kruži, ali nešto podrobnije o tome ne znam", kazao je tada informant. Prema njegovim riječima je "državna zaštita bila prilično razjašnjena". Da li su onda državne službe znale više nego što su htjele da saopšte? Čvrstih dokaza za to nema, ali ima spekulacija koje se čine prilično vjerovatnim.
Jedno ime koje se stalno pojavljuje i koje je i u NSU procesu igralo određenu ulogu je Tino Brandt. Dugogodišnji tzv. V-Mann (doušnici koje su državne služba ubacile na desno ekstremnu scenu prim. red.) tirinške Službe za zaštitu ustavnog poretka se kretao u krugu NSU trija (Benhardt, Mundlos i Čepe) koji se 1998. povukao u podzemlje. Brandt je navodno često govorio o "Danu X", izjavio je Istražnom odboru pomenuti policajac pozivajući se na svoje izvore u desno ekstremnom miljeu. Pod "Danom X" se mislilo na "nacionalsocijalistički ustanak". Pretpostavlja se da je protivnike, koji se označavaju kao "neprijatelji", tako trebalo eliminisati.
Bez dovoljno dokaza u slučaju Franko A.
Na kraju niko sa sigurnošću ne može da procijeni kolika je istinska opasnost za ljude koji se nalaze na "listi neprijatelja". Koliko je teško osumnjičenima to i dokazati pokazuje slučaj Franko A. Viši zemaljski sud u Minhenu, uprkos tome što je kod Franka A, pronađena lista sa imenima političara i organizacija, nije našao dovoljno dokaza da je on spremao napade. Zbog toga je u junu odlučeno da se protiv ovog bivšeg vojnika ne pokreće postupak.