Lideri BiH, Srbije i Hrvatske za jednim stolom

U izjavi za novinare, sudionici sastanka izrazili su odlučnost da nastave politiku pomirenja i rješavanja preostalih brojnih otvorenih pitanja koja su nastala kao posljedica raspada bivše zajedničke države. Predsjednik Srbije Boris Tadić s tim u vezi je rekao:

"Mnogo toga jeste postignuto u prethodnom periodu, ali postoji čitav prostor koji treba ispuniti novim sadržajem kako bismo BiH, Srbiju i Hrvatsku načinili što sigurnijim za budućnost."

Posebna pažnja tokom ovog susreta posvećena je saradnji na području sigurnosti i pravosuđa. Posebno je istaknuta važnost saradnje na pitanjima progona organiziranog kriminala i odgovornih za ratne zločine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je izjavio:

"Kada je riječ o procesuiranju optuženih za ratne zločine, znam da ne govorim ništa novo, ali tu postoje različiti pristupi. Ne samo kada govorimo o naše tri zemlje, nego evo i među nama trojicom članova bh. predsjedništva. Ali je činjenica da se o tome razgovara vrlo otvoreno."

Komšić je rekao da je današnji susret pokazao da postoji uzajamno razumijevanje za stavove drugih posebno kada je riječ o pomirenju i procesuiranju ratnih zločina.

Povećati broj graničnih prelaza

Radi neometanog i ubrzanog protoka ljudi i roba predsjednici su predložili da se razmotri mogućnost osiguravanja većeg broja graničnih prijelaza kako međusobno tako i prema zemljama EU.

Lideri Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije su također ponovili svoju snažnu podršku procesu povratka izbjeglica i interno raseljenih, kao i održavanju Međunarodne donatorske konferencije koja bi pomogla rješavanje problema stambenog zbrinjavanja izbjeglih.

Dogovoreno je da će se neformalni susreti ove vrste nastaviti, kako bi dali dodatni poticaj i pružili svoju potpunu podršku daljnjoj saradnji između Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Republike Srbije. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović s tim u vezi je rekao.

"Ova trilaterala je prvi ovakav korak, meni je drago da smo ga realizirali zajedničkim snagama i dogovorom. Da je do sastanka došlo malo prije možda bi bilo bolje, ali moramo voditi računa o cjelini, pa i o odnosima unutar svake države, problemima koji su se nagomilali u svakoj zemlji, pa onda i u našim odnosima, počevši od rata pa do danas. Mislim da je ova trilaterala važan događaj, da je pozitivan događaj i da ćemo nastaviti s tom praksom."

Hrvatska kao primjer

Lideri tri države su istakli kako je završetak pregovora Hrvatske sa EU veliki poticaj i drugim dvjema državama da nastave proces reformi na putu evropskih integracija.

"Saglasili smo se da Srbija što prije treba da dobije datum za pregovore, a ne samo status kandidata", naglasio je Tadić. On je dodao da u sve tri zemlje žive i Srbi, i Hrvati i Bošnjaci, pa bi bilo "nepravedno da neki dijelovi naših naroda žive u EU, a neki ne".

Tadić je posebno istakao važnost ekonomske saradnje, rekavši da je to tema od presudne važnosti, jer bez snažne ekonomije nema izgradnje stabilnih političkih odnosa. Komšić je rekao da je interes svih da sve tri države što prije budu u EU.

"Nema miješanja u unutrašnje stvari BiH"

Tadić je kazao da je dovršetak saradnje sa Tribunalom u Hagu i procesuiranje odgovornih za ratne zločine uslov za pomirenje i da je njegov posao kao predsjednika Srbije da "pospješi da se svi koji su osumnjičeni nađu pred sudom".

"Procesuiranje optuženih za ratne zločine je pretpostavka pomirenja, kao što je pretpostavka pomirenja i utvrđivanje pravne istine", dodao je on.

Na pitanje o odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH Tadić je kazao da ni jedna zemlja ne može imati poziciju lidera, hegemona prema susjednoj zemlji. On je dodao da Hrvatska i Srbija jesu potpisnice Dejtonskog sporazuma, ali da ni Hrvatska ni Srbija ne mogu da se miješaju u unutrašnje prilike BiH. Srbija i Hrvatska ohrabruju politički dijalog u BiH i sve što je dogovoreno demokratskim dijalogom prihvatljivo je i za Srbiju, rekao je Tadić.

Autorka: Belma Fazlagić (Agencije)

Odg. ur.: Azer Slanjankić