1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Libija pred građanskim ratom?

21. februar 2011

Protesti u Libiji se nastavljaju a državno vodstvo je kao reakciju najavilo reforme u zemlji. Prema nepotvrđenim informacijama je Moamer al Gaddafi je napustio zemlju, a njegov sin upozorava na opasnost građanskog rata.

https://p.dw.com/p/10L0A
Očevici govore o stotinama mrtvih
Očevici govore o stotinama mrtvihFoto: AP
Saif al-Islam al-Gaddafi
Saif al-Islam al-GaddafiFoto: picture-alliance/dpa

Gaddafijev sin Saif al islam Gaddafi je obraćajući se putem državne televizije upozorio svoje sunarodnjake na opasnost od izbijanja građanskog rata. On je najavio spremnost vladajućeg režima na početak diskusija o promjeni ustava i nekoliko zakona među kojima su neke odredbe kaznenog prava te odredbe o kontroli medijskog tržišta. „Snage sigurnosti su napravile greške u ophođenju sa demonstrantiman jer za tako nešto nisu obučene“, priznao je Gadafijev sin i demantovao navode inostranih medija o broju žrtava. Human Rights Watch navodi da je u dosadašnjim neredima poginulo najmanje 230 osoba.

Središte protesta je Bengazi
Središte protesta je BengaziFoto: AP

„Pripadnici opozicije u inostranstvu žele Facebook revoluciju kao u Egiptu“. Međutim Libija nije Tunis i Egipat“, upozorio je Saif i dodao: „Libijcima koji žive u EU i SAD je dobro. Njihova djeca pohađaju školu. Oni žele da se vi borite. Nakon toga će doći i nama vladati. Zapad se neće odreći Libijske nafte. Svijet neće dozvoliti haos u Libiji“, poručio je Gadafijev sin i demantovao navode da je njegov otac napustio zemlju. „On je u Libiji i ima podršku vojske“, poručio je Saif al-Islam Gaddafi.

Masakr nad civilima

Grupa od 50 muslimanskih duhovnih vođa je pozvala libijske snage sigurnosti da ne puca na civile. Agencije prenose da zbog nasilja nad demonstrantima, u Triplisu ispred Vrhovnog suda demonstriraju advokati, sudije i državni tužioci

U središtu pobune, drugom po veličini gradu u zemlji, Bengaziju, navodno se i dio vojske priključio demonstrantima. Libijska opozicija čak tvrdi da je dio naselja i gradova u Libiji "oslobođen", što znači da se više ne nalaze pod kontrolom revolucionarnog vođe Moamera al Gadafija i njegovog klana. Te informacije zasada međutim nije moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, budući da u zemlji gotovo da i nema stranih novinara. Osim toga su vlasti prekinule najveći dio internetskih veza. Ipak je televizijska stanica Al Džazira javila da u Bengaziju vlada situacija slična građanskom ratu. Prema izjavama nekih očevidaca grad je pretvoren u "ratnu zonu" i tamo je izvršen "veliki masakr" nad civilima.

Navodno se dio vojske opriključio demonstrantima
Navodno se dio vojske opriključio demonstrantimaFoto: AP

Pravnik i poduzetnik iz libijskog grada Bengahzi Al-haris Al-Barqawi je u intrevjuu za DW o aktuelnoj situaciji u Libiji izjavio: „Mogu vam potvrditi da se u bolnicama u Benghaziju nalazi 900 povrijeđenih i 200 poginulih osoba. Na demonstrante se puca protivvazdušnim oružjem i vatrenim oružjem. Naš cilje je da sa vlasti smijenimo diktatora i njegove kriminalce. Ako Evropa libijski narod bude posmatrala kao narod koji ima pravo na život i slobodu, onda će zaustaviti masakr. Mi smo zaduženi da sa vlasti svrgnemo režim. Pozivam Evropu da čuje naš glas. Ono što se ovdje događa je masakr“.

Prijetnje Evropi

EU je zatražila hitan prekid nasilja nad demonstrantima. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbijednost Ketrin Ešton je pozvala Libijsko vodstvo na dijalog sa demonstrantima. Prema navodima saradnika EU Libija je zaprijetila da će obustaviti saradnju sa EU vezanu za zaustavljanje talasa izbjeglica iz Sjeverne Afrike ukoliko Evropljani nastave podržavati protestne pokrete u Libiji. Odgovarajuću poruku sa ovom prijetnjom je dobio mađarski ambasador u Tripolisu.

U Njemačkoj je predsjednica Zelenih Claudia Roth zatražila "hitne mjere" protiv Gadafijevog režima. Taj režim brutalno progoni svoje protivnike, kaže Roth i naglašava da "on ne može biti naš partner." Roth je zatražila hitnu intervenciju i jasne riječi ministra vanjskih poslova Guide Westerwellea i kancelarke Angele Merkel.

Autori: ap/dpa/dw/M. Smajić

Odg. ur.: Z. Arbutina