1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ledena istina o globalnom zatopljenju

Kommentatorenfoto Irene Quaile
Irene Quaile
26. septembar 2019

U najnovijem izvještaju IPCC-a opisuju se razorne posljednice klimatskih promjena na okeane i ledene Zemljine površine. Kad treba reagovati, ako ne odmah? To se pita Irene Quaile u komentaru za DW.

https://p.dw.com/p/3QFXp
Arktis-Eis untersucht vom Alfred Wegener Institut
Foto: AWI/IceCam/Stefan Hendricks

Prošla su vremena kada izvještaji UN-ovog Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC-a) nisu pokazivali puni opseg i posljedice promjena u okeanskim i ledenim dijelovima planete Zemlje. Imali smo nedovoljno podataka i previše rupa u znanju o kompleksnim mehanizmima odnosa Zemlje, mora, atmosfere, vremenskih prilika i klimatskog sistema.

Od osnivanja IPCC-a 1988. godine, kroz programe zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija UNEP, ovo tijelo se borilo s nedostatkom sredstava i resursa, dok je istovremeno pokušavalo sažeti naučna otkrića koja bi brzo nadvladala eksponencijalno zagrijavanje planete.

Nedostatak podataka – prvenstveno o ogromnom okeanu, koji pokriva 70 posto površine planete, zatim o kriosferi, ledenim površinama na planeti Zemlji (Arktik, Antarktik i glečeri koji pokrivaju najviše vrhove Himalaja) – bio je dobar izgovor za one koji odbijaju da klimatske promjene shvate ozbiljno. To ih je spasilo od teškog zadatka da ispituju naš ekonomski sistem temeljen na rastu i korištenju fosilnih goriva i drugih ograničenih resursa.

A okean? Pa on je toliko velik da može da upije sve što u njega ubacimo. Arktik ili još hladniji Antarktik? Topljenje leda? Ledeni vrhovi Himalaja? Koga to još zabrinjava? I zašto?

Nema više izgovora

Eisbären in der Arktis
"Oni koji nisu impresionirani izumiranjem polarnih medvjeda ili pingvina, ipak se možda uplaše kada čuju podatke o smanjivanju zaliha ribe, nedostatku voća, povrća, usjeva i neodrživosti naše intenzivne poljoprivrede."Foto: USGS/Anthony Pagano

Sada, tri decenije od osnivanja Međunarodnog panela o klimatskim promjenama,  imamo i treći Specijalni izvještaj o okeanima i kriosferi, objavljen ubrzo nakon Izvještaja o korištenju tla i Specijalnog izvještaja o globalnom zagrijavanju od 1,5 celzijusa. Dada nema više izgovora za „business as usual". Svi izvještaji dokazuju sve brži tempo klimatskih promjena i nepobitne veze između našeg životnog stila i zagrijavanja planete.

Posljednji izvještaj opisuje kako klimatske promjene utiču na okean i ledene površine na planeti Zemlji, te kako to sve utiče na prirodu i ljude. Okeani i zamrznute površine su su dva sistema koja direktno ili indirektno utiču na živote svih nas. To je "globalni transportni pojas" zadužen za razmjenu vodenih masa, koji spaja sve okeane svijeta i istovremeno također utiče na klimu.

Sad znamo da se čak i dubine naših mora zagrijavaju, da topljenje leda na polovima mijenja vremenske prilike u Africi i tropskom pojasu, da glečeri koji nestaju prijete opskrbi pitkom vodom, da okean postaje sve kiseliji i da nivo mora raste brže nego se ikad očekivalo.

Neće potonuti samo male ostrvske države – nego i neki veliki svjetski gradovi na obalama.

Odgovornost je na nama

Šumski požari haraju - od bujne, vlažne Amazone, pa sve do nekada ledenog Arktika. Dešavaju se toplotni valovi i suše, čak i u takozvanim "umjerenim" regionima, a životinjske i biljne vrste migriraju u pravcu polova.

Oni koji nisu impresionirani izumiranjem polarnih medvjeda ili pingvina, ipak se možda uplaše kada čuju podatke o smanjivanju zaliha ribe, nedostatku voća, povrća, usjeva i neodrživosti naše intenzivne poljoprivrede.

Predugo smo oklijevali, pravdali neaktivnost i tražili izgovore. Nismo štedili na vožnji ili letovima, nismo promijenili svoje obrasce konzumerizma u kojima bismo se morali prebacili ​​na obnovljive izvore energije. Uspjevali smo umiriti našu savjest zbog ukupne rasipnosti.

Alternative su tu. Šta je to još potrebno da nas u ovom bogatom, industrijalizovanom svijetu uvjeri da su naši dani ekstravagantnog načina života odbrojani? Ali i na njih se mora računati, ako treba zaustaviti klimatske promjene i osigurati dugoročni ili čak srednjoročni opstanak naše planete, s njenim brzo rastućim brojem stanovnika.

"Fridays for Future"– kako bi bilo lako sve prepustiti mlađoj generaciji. Naravno, radi se o njihovoj budućnosti - ali mi smo oni koji su prouzrokovali njihovo buđenje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android