Lamentiranje RS nad izborima u BiH

Izbori u Bosni i Hercegovini su raspisani. Raspisala ih je Centralna izborna komisija BiH za 6. oktobar ove godine na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit. Njemačkog političara kao visokog predstavnika ne priznaje vlast u Banjaluci, pa je nakon nametanja Izbornog zakona donijela entitetski zakon. Taj zakon još nije stupio na snagu, a s obzirom da procedure ne postoji ni teoretska mogućnost da se po njemu sprovedu oktobarski izbori.

Sada ostaje pitanje šta će kao odgovor na raspisivanje izbora uraditi vlast u Republici Srpskoj nakon što su upozoravali da će zbog nametnutih izmjena Izbornog zakona sami sprovesti izbore, a ukoliko se bude neko zaigrao sa državnom imovinom, da je nezavisnost iste večeri na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

Tresla se gora

Po svemu sudeći neće se dogoditi ništa ni u jednom ni u drugom slučaju. Višegodišnje mrcvarenje javnosti, uz prijetnje velikim odlukama, na kraju se završe bez konkretnih rezultata. Pojedini analitičari su stava da je i sam razgovor o pitanjima pokušaja razgradnje države i njene nadležnosti uvod u moguću disoluciju, iako je ona u praksi gotovo nemoguća. Posebno zbog teritorijalnog diskontinuiteta i Distriktom Brčko kao vlasništvom oba entiteta.

Da se najvjerovatnije ništa neće dogoditi i da će izbori biti održani onako kako je raspisala Centralna izborna komisija BiH govori i činjenica da niko od visokih funkcionera SNSD-a, stranke koja okuplja vladajuću koaliciju u RS, nije odgovarao na pitanja da li će se SNSD prijaviti na izbore koje je raspisao CIK BiH ili će se čekati eventualno raspisivanje izbora po Izbornom zakonu RS koji je nedavno usvojen.

„Ukoliko bi izašli na izbore po Šmitovim pravilima oni bi de facto priznali Šmita za visokog predstavnika i pogazili sve ono što su pričali u prethodnom periodu. Međutim, sa druge strane, ukoliko nekim slučajem zaista sprovedu izbore po pravilima Izbornog zakona RS, onda ulazimo u novu krizu i veliko je pitanje kako će se to sve to na kraju završiti“, kaže analitičar Velizar Antić, napominjući da ovaj model neizvjesnosti može služiti za održavanje dalje napetosti, što nikako nije dobro.

Koalicioni partner SNSD-a Nenad Stevandić, koji je na čelu Ujedinjene Srpske, rekao je da će o daljim koracima odlučiti vladajuća koalicija na jednom od sastanaka.

Opozicija ide na izbore

„Pošto Izborni zakon Republike Srpske nije još stupio na snagu, o navedenoj odluci CIK-a BiH raspravljaćemo u koaliciji političkih partija koje čine vladajuću većinu“, poručio je Stevandić, ne otkrivajući detalje, niti kako će Izborni zakon RS biti primjenjiv u ovako kratkom roku do izbora, ukoliko se odluče na njega.

Sa druge strane, opozicija u RS je jednoglasna da je ćutanje vladajuće koalicije u ovom trenutku samo potvrda onog što su govorili kada je zakon nedavno usvojen. Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red poručuje da je opozicija „maestralno povlačila poteze na sjednici Narodne skupštine“, ne glasajući za zakon.

„Oni su i tada rekli da neće na izbore prema zakonu koji je nametnuo Šmit. E pa vidjećemo da li će oni ostati pri tom stavu ili će i ovaj zakon ostati mrtvo slovo na papiru kao što sam i govorio, kao i svi raniji zakoni“, kaže Vukanović, navodeći da će po ko zna koji put biti poznato o kakvoj se politici radi, ali i da će, ako sada budu igrali po izmjenama Izbornog zakona BiH, to značiti i prihvatanje Šmita kao visokog predstavnika.

„Ako kažu ponovo smo kapitulirali, stvarno ne znam šta više treba ovom narodu da se pokaže da je vlast do kraja ogoljena“, kaže Vukanović.

Politički prepad

U PDP-u tvrde da SNSD već danima traži izlaznu opciju za stavljanje van snage Izbornog zakona RS, ali i opravdanja za „izlazak“ na oktobarske izbore po Šmitovim pravilima.

„SNSD sada traži opciju da izađe iz ove avanture, u koju su uvukli i sebe i Republiku Srpsku, što manje politički oštećen. Oni će se, zajedno sa koalicionim partnerima sigurno prijaviti na izbore koje je raspisala Centralna izborna komisija BiH“, kaže generalni sekretar PDP-a Nenad Vuković, napominjući da vlast nije ni imala namjeru da primjeni nedavno usvojeni Izborni zakon RS, već da „politički prepada stranke iz Federacije BiH i međunarodnu zajednicu“.

PDP, koji će se, kako kažu, „prijaviti na sve izbore koji budu raspisani“, prati i SDS, čiji prvi čovjek Milan Miličević poručuje da će na izbore po Šmitovom zakonu.

„Učestvovaćemo na izborima po Šmitovom zakonu jer bi sve drugo bilo kontraproduktivno“, rekao je Miličević, čija stranka ima problema i sa ugašenim računima zbog sankcija, ali vjeruje da prijava na izbore neće biti problem.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS stavio je veto na Izborni zakon RS krajem prošlog mjeseca i o njemu će konačnu riječ dati Ustavni sud ovog entiteta. Apelaciju na zakon je moguće podnijeti i Ustavnom sudu BiH, ali tek nakon stupanja na snagu zakona, kada ga može poništiti i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit. Iz OHR-a je nakon raspisivanja izbora saopšteno da će građani imati priliku da u oktobru učestvuju na slobodnim i fer izborima.

Oštrija pravila CIK-a BiH

„Izbori su temelj funkcionalnog demokratskog društva. 6. oktobra ove godine građani i građanke Bosne i Hercegovine će imati priliku glasati na slobodnim i fer izborima, s obzirom da je integritet izbornog procesa poboljšan u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima. Njihov izbor će biti ispoštovan, a politički predstavnici moraju implementirati volju građanki i građana koji su jedini suvereni u demokratskom društvu“, poručuju iz OHR-a.

Analitičari vjeruju da bi za izlazak iz ove krize bilo najbolje postići kompromis i usvojiti konačni tekst Izbornog zakona u Parlamentu BiH. Međutim, s obzirom da su svi raniji rokovi za to prošli i da svima pomalo odgovara stanje haosa, teško da će do značajnijeg pomaka doći.

„Bez obzira kako se to sve završi, uvjeren sam da će SNSD izaći na izbore u oktobru. Ne vjerujem da će rizikovati neku vrstu bojkota jer bi u tom slučaju mogli da izgube vlast na lokalnom nivou. Samo je pitanje da li će biti istrajni do kraja i ići na Izborni zakon RS ili će izaći na izbore po Šmitovom zakonu“, kaže Antić.

Na izborima 6. oktobra oktobru, više od 3,4 miliona registrovanih birača imaće priliku birati 143 načelnika i gradonačelnika opština i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i opštinskim vijećima. Ovogodišnji lokalni izbori biće nešto drugačiji od prethodnih izbornih procesa zbog sistema video nadzora na nekim biračkim mjestima.

Biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića je u formi pilot projekta na oko 10 odsto biračkih mjesta. Takođe, CIK-u su data široka ovlaštenja prilikom izbora članova biračkih odbora, koji ne mogu biti politički aktivni, kako bi se smanjile izborne manipulacije. Pooštrene su i kazne za preuranjenu izbornu kampanju, širenje lažnih vijesti i zloupotrebu djece u kampanji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu